ŠTO TREBA TRŽIŠTU RADA

LJUDI S DIPLOMAMA GODINAMA ČEKAJU NA POSAO: Ovo su zanimanja s kojima nećete biti na burzi

Hrvatski zavod za zapošljavanje trenutno broji 235.508 nezaposlenih, dok je slobodnih radnih mjesta trenutno 21.364.

Država se trenutno bavi usklađivanjem tržišta rada i obrazovanja, jer nekih profesija i struka kronično fali, dok je nekih previše.

‘Domaće tržište rada i dalje je opterećeno velikim paradoksima. Škole i fakulteti i dalje prate neka svoja upisna pravila, koja se u velikoj mjeri i dalje ne poklapaju s potrebama tržišta’, rekao je bivši ministar rada Mirando Mrsić.

Hrvatski zavod za zapošljavanje na temelju Vladine uredbe iz 2010. godine provodi analizu i prognozu potreba tržišta rada za pojedinim kvalifikacijama, te izrađuje i javno objavljuje preporuke za obrazovnu politiku i politiku stipendiranja.

Usklađivanje s potrebama na tržištu rada

‘Premda su preporuke jasne i izravne, imaju kvalitativni karakter. Preporučuje se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali ono se ne određuje kvantitativno. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada’, rekli su u HZZ-u.

Preporuke za 2017. donose cijeli popis zanimanja u obrazovnim programima u kojima treba smanjiti, odnosno povećati broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata’, piše Slobodna Dalmacija.

Na dalmatinskom području tako fali osoba sa zanimanjem zidar, tesar, monter suhe gradnje, keramičar oblagač, klesar, armirač, fasader, stolar, vodoinstalater i plinoinstalater, elektroinstalater, instalater kućnih instalacija, CNC operater, kuhar, konobar, mesar, vozač teretnih vozila, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, krojač i automehaničar.

Na tržištu rada općenito fali geodetskih tehničara, medicinskih sestara, poljoprivrednih tehničara, računalnih tehničara za strojarstvo, turističko-hotelijerskih komercijalista i elektrotehničara.

Što se tiče stručnih studija, preporučuje se upisati elektrotehniku, strojarstvo, brodogradnju, sestrinstvo, fizioterapiju, radiologiju, turističko poslovanje i informacijsku tehnologiju.

Fali i obrazovanih u sektorima medicine, dentalne medicine, farmacije, rehabilitacije, socijalne pedagogije, logopedije, njemačkog jezika i književnosti, matematike, fizike, informatike, socijalnog rada, prehrambene tehnologije, nutricionizma, geodezije i geoinformatike, strojarstva, građevinarstva, arhitekture, računarstva, elektrotehnike, brodogradnje, psihologije, engleskog jezika i književnosti te ruskog jezika i književnosti.

Previše je školovanih za društvena zanimanja

Općenito je previše školovanih za društvena zanimanja, poput ekonomista, komercijalista, predškolskom odgoju, pravu, kineziologiji, politologiji, novinarstvu i učiteljskom studiju.

Deficitarni su najčešće strukovni programi za zanimanja slastičar, kuhar i konobar, mesar i pekar te zidar i tesar. U četverogodišnjim programima nedostaje medicinskih sestara, odnosno medicinskih tehničara opće njege.

Suficitarni su pak ekonomisti, komercijalisti, upravni referenti te hotelijersko-turistički tehničari.

Fali onih koji su se školovali u prirodnim znanostima

Kada je riječ o visokom obrazovanju, na burzi rada više je onih koji su završili ekonomiju i pravo, dok fali onih koji su završili fakultete u području prirodnih znanosti (matematika, nastavnički smjer), tehničkih znanosti (najviše elektrotehnika, računarstvo i strojarstvo), biomedicine i zdravstva (medicina i farmacija), društvenih znanosti (rehabilitacija i logopedija), humanističkih znanosti (filologija, posebno anglistika i germanistika).

‘Nužna je bolja integracija gospodarstva i obrazovanja kako bi Republika Hrvatska ostvarila sav svoj potencijal i omogućila društvu i pojedincu stjecanje znanja i vještina koje će biti potrebne i primjenjive u radu i svakodnevnom životu. Do ostvarenja ovog cilja dolazi se povezivanjem politike obrazovanja s politikom zapošljavanja, što je prepoznato kao nužnost kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini’, kažu u MZOS-u.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr