Ključna pitanja koja Vlada mora riješiti na jesen

Cijene goriva lete u nebo, zbog suše se najavljuju golema poskupljenja hrane, poslovanje javnih tvrtki ispod je svih očekivanja… Svi ti gorući problemi stajali su dok su se ministri u Vladi na čelu s premijerom kolektivno odmarali. Povratak u stvarnost bit će većini vrlo težak.

Ono što je zapravo već prioritet idućeg tjedna jest mirenje ili otkazivanje kolektivnih ugovora, ali i sređivanje stanja u javnoj administraciji, odnosno bolje reći zakon o plaćama, koji će to puno bolje regulirati i smanjiti tu masu plaća, koja se isplaćuju na neracionalan način. Potom slijede dovođenje u red i javnih tvrtki, jer su napravile daleko manje od planiranog u banskim dvorima.

Plomin C i brodogradilišta

Iduća je na redu elektrana Plomin C, koji bi se trebao graditi i kojeg Banski dvori žele, ali je koalicijski partner IDS protiv. Protiv su i neke ekološke udruge. Činjenica je da kad bi se ta najveća investicija u sljedećoj godini počela graditi, Hrvatska bi bila manje energetski ovisna, nego što je to sada. No, to će biti izuzetno političko pitanje, baš kao što je brodogradnja bila veliki gutač novca.

Cijelu jesen će zapravo Vlada rješavati ugovore. Brodosplit se može prodati, a ostala brodogradilišta praktički bi se trebala finalizirati i prodati. Tako bi država prestala, odnosno porezni obveznici bi prestali izdvajati 1,5 milijardi kuna godišnje za njih. Sljedeće godine to bi bilo pola milijarde kuna.

Nisu laka ni politička pitanja

Paralelno s tim sređuje se lista dužnika i porezne liste te nelikvidnost. U šest mjeseci Vlada očekuje da će riješiti problem nelikvidnosti, odnosno 40 milijardi kuna, naplatiti što je moguće i počistiti nenaplativa dugovanja.

To su ekonomska pitanja koja čekaju Vladu, no postoje i ona političke naravi s kojima će se Vlada suočiti na jesen, piše Dnevnik.hr. Prvo je sporazum Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine o granici s BiH kod Neuma. Taj sporazum je postao prijeporom između vlasti i oporbe. Banski dvori ga žele ratificirati, predsjednik republike ga bi pa ne bi ratificirao, a HDZ je protiv ratifikacije, iako je njihova Vlada 2010. godine privremeno tom sporazumu dala svu težinu i on se primjenjuje, pa i na spornim otočićima Veliki i Mali Škoj, za koje se sada smatra da su Hrvatski.

Politički problem biti će i pitanje Ine. Banski dvori nezadovoljni su činjenicom da Mađari gotovo i ne ulažu u tu najveću hrvatsku tvrtku. Već postoje i prijetnje ako Mađari neće ulagati da će biti doslovce izbačeni iz Hrvatske.

Na kraju tu su i reforme. Više nije pitanje da se one najavljuju, već da se počnu i provoditi, s rokovima, izvršiteljima, jer o tim reformama ovisi i kreditni rejting.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr