STIŽU VELIKE PROMJENE

HRVATSKI METEOROLOZI ZABRINUTI, NAJAVILI NOVE EKSTREME: ‘Rujan je trebao biti topao, a onda se nešto dogodilo’

Nakon izrazito toplog ljeta, tijekom kojeg je bilo nekoliko dugotrajnih toplinskih valova, Hrvatsku su pogodile obilne oborine zbog kojih je na više mjesta u zemlji došlo do izlijevanja vode i poplava. Vremenski ekstremi postaju sve uobičajeniji, a tome nisu uzrok samo klimatske promjene, već i nefunkcioniranje sustava.

Sve je duži popis meteoroloških postaja koje ovaj mjesec ruše rekordne količine kiše. Državni hidrometeorološki zavod objavio je kako je rujan već sad najkišovitiji u povijesti mjerenja u Velikoj Gorici, Krapini, Poreču, Ogulinu, Zadru, Zemuniku, Zavižanu te u Zagrebu, gdje se na mjernoj postaji Grič količine kiše bilježe još od 1862. godine. Na Rabu je zabilježena najveća rujanska količina oborina izmjerena ikad na bilo kojoj od glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a, čak 540 litara po četvornom metru.

Prognostičari su pogriješili

U Zadru je samo tijekom 11. rujna palo 188 litara kiše po četvornom metru, dok je u dva dana palo više od 300 litara. Posljedice su bile katastrofalne, poplava je prouzročila goleme materijalne štete.

Iako su prve prognoze za jesen govorile kako će rujan biti suh i topao, dogodilo se totalno suprotno.

‘Potkraj kolovoza prognoze su s velikom sigurnošću govorile kako će rujan biti suh i topao, a onda se nešto dogodilo’, rekla je meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar te dodala kako nema objašnjenje za ovakve vremenske prilike, no sumnja kako su krivac za iste uragani koji su poharali Karibe i jug SAD-a.

‘Ta pojačana aktivnost na Atlantiku je dovela do toga da se u Europi sve poremeti. Struka upozorava na to da će s klimatskim promjenama biti sve više i više katastrofalnih meteoroloških događaja i to kako velikih izljeva vode, tako i suša, zbog čega bismo više trebali početi razmišljati o navodnjavanju. Onoga što nazivamo “normalnim vremenom” bit će sve manje. Klimatske promjene utječu na to da ćemo imati sve više miješanja godišnjih doba, zimskih dana u ljeti i ljetnih dana u zimi’, rekla je Mazzocco Drvar za Deutsche Welle.

CRNE PROGNOZE FIZIČARA S PMF-a: ‘Klimatske promjene ne poznaju granice, dalmatinski otoci najviše će stradati’

Treba se pripremiti na jače padaline i podizanje razine mora

Josip Rubinić, docent na Građevinskom fakultetu u Rijeci i član skupine koja pri Ministarstvu okoliša radi na prijedlogu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, kaže kako moramo računati na sve više hidroloških ekstrema.

Kako tvrdi, procjene klime pokazuju da do 2040., odnosno do 2070., prema nekim modelima i klimatskim scenarijima ovisnima o tome koliko čovječanstvo uspije zaustaviti ispuštanje stakleničkih plinova, možemo očekivati i do 20 posto intenzivnije kratkotrajne padaline u Hrvatskoj.

Klimatske promjene nisu jedini krivac za poplave

Ipak, ističe stručnjak, klimatske promjene nisu jedini krivac za poplave. One su, kaže Rubinić, jednim dijelom uzrokovane i postojećim rješenjima i konceptima odvodnje, betoniziranjem vodopropusnih površina te stanjem kanalizacijske mreže u zemlji.

U zadnjih stotinjak godina razina mora se podigla za oko 20 centimetara pa su stari mostovi, poput onog u Ninu, sada preniski da bi mogli propustiti vodu ispod svojih lukova, a ranije izgrađeni kanalizacijski sustavi zbog toga imaju smanjeni kapacitet prihvata oborinskih voda, piše Deutsche Welle.

Procjenjuje se da će se razina mora do 2100. godine povećati za 40 do 65 centimetara.

Hrvatska stoga mora rekonstruirati svoje sustave za odvodnju, ali se mora promijeniti i koncept na kojem oni počivaju, smatra Rubinić.

On kaže kako izgradnja većih kolektora u naseljima ima ograničeni učinak, jer se naselja šire, a potrebe povećavaju. Također, naselja uz more gube zelene površine koje mogu upiti vodu – one su sad betonirane, a voda se s njih slijeva u kanalizacijsku mrežu koja vodu jednostavno ne može primiti.

‘Nema više ni gušterni koje su nekad bile rađene da prikupljaju vodu, pretvorene su u apartmane’, cinično dodaje Rubinić.

KAKO KLIMATSKE PROMJENE UTJEČU NA HRVATSKU? Neki dijelovi postat će pustinja, mijenjat će se i prehrana

Potrebno je upravljanje oborinskim vodama

‘U svijetu je trend upravljati oborinskim vodama i učiniti ih što sporijima, graditi retencije i zadržati vodu na određenom prostoru, živjeti s poplavom, a ne samo braniti se od nje, mada je i to naravno nužno u urbanim sredinama. Ali neka kiše poplave primjerice parkove koji će upiti vodu, dok se mi trudimo vodu što prije poslati dalje, što samo radi probleme naseljima nizvodno’, tvrdi Rubinić.

Dunja Mazzocco Drvar problem vidi i u nedovoljnoj suradnji između struke i nadležnih hitnih službi. Kako kaže, meteorolozi najave velike kiše i vjetrove, no čini se kako ne postoji sustav koji na to reagira.

Sustav bi trebao funkcionirati bez dizanja alarma

‘Komunalne službe koje dobiju upozorenje barem 24 sata unaprijed ne obiđu grad da podrežu suhe grane i učvrste kontejnere ili da provjere jesu li odvodi začepljeni, medicinske službe ne “podignu” liječničke timove da budu u pripravnosti… Sustav bi, kaže, trebao funkcionirati tako da ga građani ni ne osjete, a ne da se dižu alarmi’, zaključuje Mazzocco Drvar.

ZNANSTVENICI U ŠOKU: Klimatske promjene odvijaju se puno brže nego što se dosad mislilo

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr