TAJNA SLUŽBA

NOVI IZVJEŠTAJ SOA-E: ‘Strani agenti plasiraju laži i ruše ugled Hrvatske, mladi Srbi štuju četnike i ugrožavaju sigurnost’

Sigurnosno obavještajna agencija (SOA) u svom najnovijem javnom izvješću potvrdila je da se Hrvatska tijekom prošle godine našla na meti cyber napada koje su sponzorirale strane vlade.

Pokušaja takvih napada tijekom 2016. godine bilo je sedam, a bili su usmjereni na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske. Iako SOA ne navodi odakle su ti napadi stizali, sasvim je izvjesno da su iza njih stajale Rusija ili Kina te neka od ostalih zemalja izvan NATO saveza i EU.

Što hakeri žele ukrasti u Hrvatskoj?

“Namjera napadača je dvojaka: prikupiti podatke o hrvatskim sigurnosnim, političkim, gospodarskim i drugim procesima ili pak podatke o euroatlantskim asocijacijama kojih je Republika Hrvatska članica”, objašnjava se u SOA-inom javnom izvješću. Istovremeno se naglašava kako je uspješnost kibernetičkih napada na globalnoj razini dokazala nedostatak sigurnosnih politika koje bi svojom primjenom, odnosno proaktivnim mjerama i edukacijom povećale otpornost sustava. To je posebno važno u zaštiti kritičnih informacijskih i komunikacijskih infrastruktura.

SOA je u javnom izvješću analizirala sigurnosnu situaciju u Hrvatskoj što ju posebno ugrožavaju korupcija i pranje novca, izvlačenje novca iz poduzeća te zlouporabe u javnoj nabavi. Sigurnosnu prijetnju za Hrvatsku predstavlja i korištenje njezinog teritorija za krijumčarenje oružja, kao i posredovanje pri izvozu oružja u zemlje pod međunarodnim embargom.

SOA-u brinu i ‘lažne vijesti’ o RH

Apostrofirano je i strano obavještajno djelovanje koje je usmjereno i na procese donošenja odluka u Hrvatskoj. Ono ponekad uključuje i elemente hibridnog djelovanja uz plasiranje tzv. “lažnih vijesti” u javni prostor i pokušaje narušavanja međunarodnog ugleda Hrvatske, uvjerili su se agenti SOA-e dodajući kako strane tajne službe ponekad manipuliraju i političkim procesima koji se tiču zaštite manjinskih prava u Hrvatskoj.

“U hrvatski medijski prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu. Time se želi utjecati na stabilnost hrvatskih insitucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog zajedništva”, navodi se u javnom izvješću, drugom što ga kao ravnatelj SOA-e potpisuje Daniel Markić.

Operacija “Balkanski špijun”

Podsjeća se i na medijski eksponiranu operaciju uhićenja svjedoka, kojom se nastojalo spriječiti istraživanje ratnih zločina iz vremena Domovinskog rata u Hrvatskoj. Akcija je trebala poslužiti i za zastrašivanje drugih mogućih svjedoka. Iako SOA ne navodi koji je slučaj u pitanju, evidentno je da se radi o uhićenju Čede Čolovića, koji je uhićen u Srbiji zbog sumnje da je špijunirao u korist Hrvatske. Prema medijskim objavama Čolović, inače umirovljeni oficir Vojske Republike Srpske Krajine, navodno je godinama u Beogradu i Srbiji prikupljao podatke o oficirima JNA protiv kojih je Hrvatska pokrenula ili je tek trebala pokrenuti kazneni progon zbog nedjela počinjenih tijekom rata.

Analizirajući situaciju u jugoistočnom susjedstvu Hrvatske, SOA bilježi više od deset tisuća sljedbenika salafizma okupljenih u više desetaka tzv. paradžemata i nekoliko enklava, ali ističe i činjenicu da tijekom 2016. godine nije bilo uspješno provedenih terorističkih napada u tom dijelu Europe. Nekoliko ih je spriječeno koordiniranim akcijama policije i tajnih službi.

Navijački ekstremizam

SOA je obradila i ekstremističke pojave, pa tako navode kako ekstremni pojedinci iskorištavaju nezadovoljstvo dijela navijačkih skupina stanjem u hrvatskom sportu za izazivanje incidenata i nereda tijekom i izvan sportskih natjecanja.

‘Nastavljena je i pojava da pojedine navijačke skupine srbijanskih nogometnih klubova ističu protuhrvatska, četnička i velikosrpska obilježja na sportskim natjecanjima, pri čemu u tome sudjeluju i pojedinci koji su hrvatski državljani.

U malom dijelu populacije mlađih pripadnika srpske nacionalnosti zamijećeno je simpatiziranje velikosrpske i četničke ideologije i simbolike, osobito na društvenim mrežama, koje za sada ne
predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali dovodi do narušavanja sigurnosne situacije na lokalnom nivou’, navodi se u izvješću SOA-e.

Korupcija i dalje problem

Korupcija je, pak, i dalje izražen društveni problem koji predstavlja prijetnju pravnom poretku Republike Hrvatske i povjerenju građana u demokratske institucije.

SOA pritom navodi da posebno složeni oblici korupcije imaju i svoju međunarodnu dimenziju, gdje osobe kroz složene međunarodne transakcije nastoje sakriti trag novca, a jedan od načina pranja novca, ali i utaje poreza i carine, odvija se poslovanjem preko off shore tvrtki u inozemstvu.

Također su izraženi slučajevi nelegalnog izvlačenja novca iz pravnih osoba pri čemu dio novca stečenog u kriminalnim radnjama kriminalci nastoje uložiti u legalne poslove.

Organizirani kriminal predstavlja prijetnju pri čemu je sve veća organizacijska i tehnološka složenost kriminalnih skupina, čija je suradnja sve složenija i sofisticiranija, a uočavaju se trendovi specijaliziranja kriminalnih skupina.

Primjerice, tzv. balkanska ruta tako je glavna ruta za dovoz heroina u Europu, a vrlo je bitna i za dopremu marihuane. Jedan od tri ogranka balkanske rute prolazi preko hrvatskog teritorija.

Hrvatski teritorij se, navodi SOA, ponekad koristi i za skrivanje u međusobnim obračunima, a postoje slučajevi kada su se ti obračuni prenijeli i na hrvatsko tlo.

Zadnjih godina primjetan je trend da ove kriminalne skupine preuzimaju značajan udio u krijumčarenju narkotika iz Južne Amerike u Europu, uz dobru povezanost s tamošnjim kriminalnim skupinama i onima koje djeluju u Zapadnoj Europi.

Sigurnosnu prijetnju za Republiku Hrvatsku predstavlja i rizik korištenja hrvatskog teritorija za krijumčarenje oružja za masovno uništavanje, opasnih tvari te sredstava i tehnologija dvojne namjene. U rujnu 2016. godine, jedna je strana državljanka na graničnom prijelazu uhićena zbog posjedovanja radioaktivnog materijala.

SOA je od početka slučaja bila aktivna u istrazi oko porijekla i namjene radioaktivnog materijala te rekonstrukciji događaja. Brza reakcija i dobra međuresorna suradnja pokazali su spremnost Republike Hrvatske za otkrivanje mogućih provoza radioaktivnog materijala i drugih zabranjenih supstanci.

Energetska sigurnost ima značajan utjecaj na europsku i nacionalnu sigurnost

Ovisnost EU-a, pa tako i Hrvatske o uvozu plina će se nastaviti, prvenstveno zbog pada vlastite proizvodnje iscrpljivanjem izvora, postupnog smanjivanja udjela u ugljena u potrošnji te potencijalno većim potrebama zbog mogućeg rasta industrijske proizvodnje.

S obzirom na namjere EU-a za daljnjom diverzifikacijom izvora i pravaca dobave, odnosno integracijom tržišta i promoviranjem tržišnih principa u trgovanju plinom, hrvatski geopolitički i prometni položaj omogućuje uključivanje u ta nastojanja, odnosno u europske tokove prirodnog plina.

Jedan od alternativnih izvora i pravaca je Južni plinski koridor za dobavu kaspijskog plina. Alternativni način je i izgradnja LNG terminala na Krku za dobavu ukapljenog plina morskim putem kao dijela širih nastojanja ojačavanja energetske sigurnosti.  Na taj bi se način prirodnim plinom opskrbljivala Republika Hrvatska i države okruženja, navodi SOA.

EU potiče povezivanje plinskih sustava država srednje i jugoistočne Europe koje je izloženo rizicima energetske nesigurnosti zbog međusobne nepovezanosti i ovisnosti o jednom dobavnom pravcu, a ti rizici dodatno su izraženi zbog stanja u Ukrajini

U takvom okruženju, u jačanju europske energetske sigurnosti, plinovodni projekti na hrvatskom teritoriju još više dobivaju na značaju. U tom kontekstu je Hrvatska aktivni sudionik Inicijative triju mora koja obuhvaća članice EU srednje i istočne Europe na pravcima Baltika, Jadrana i Crnog mora.

Ravnatelj SOA-e Daniel Markić naveo je u svom prvom izvješću da državnom vrhu stalno dostavljaju informacije koje su im potrebne u zaštiti nacionalnih interesa, pa su u 2016. takvih informacija dostavili oko 40% više nego 2015. godine.

Međunarodna pozicija i ugled koje smo izgradili omogućili su nam da u 2016. godini broj informacija koje dobivamo iz međunarodne razmjene povećamo za pet puta u odnosu na 2013. godinu, navodi ravnatelj SOA-e.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr