Na isti dan kad je Državni zavod za statistiku objavio da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju ove godine potonulo 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, Vlada je na svojoj sjednici odlučila darovati 130 tona hrane Caritasu župe sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu. U situaciji kad hrvatsko gospodarstvo nakon blagog statističkog rasta sredinom prošle godine ponovno klizi već dva kvartala zaredom, nekako je logična posljedica da Vlada iz robnih zaliha dijeli konzerve ribe i mesnog nareska, jaja i mlijeko u prahu, ulje, brašno, šećer....
Val siromaštva
Građani koji te proizvode više ne mogu kupiti potražit će ih u pučkim kuhinjama Caritasa, Vjerskog dobrotvornog starateljstva Pravoslavne crkve ili Bošnjačkog dobrotvornog društva Merhameta. Župa sv. Antuna Padovanskog zapravo je Vladi podnijela zahtjev u ime dobrotvornih društva tih triju vjerskih zajednica. Kakvi su trendovi u domaćem gospodarstvu, takvih će zahtjeva biti sve više, a Vlada će sve češće morati prazniti robne zalihe kako bi se njezini građani prehranili.
Iako u Hrvatskom Caritasu ne vode preciznu statistiku koliko se u posljednje četiri godine krize povećao broj korisnika njihove pomoći i broj korisnika pučkih kuhinja, ali na njihova saznanja iz mreže biskupijskih i župnih caritasa upućuju na to da je broj ljudi koji trebaju pomoć u krizi porastao za 20 posto, piše Novi list.
Istraživanje Svjetske banke i UNDP-a za 2010. godinu pokazivalo je da na rubu siromaštva živi 20 posto građana, odnosno svaki peti stanovnik Hrvatske.
Na udaru nezaposleni, bolesni, podstanari...
U Caritasu napominju da je zabrinjavajući trend u kojem val siromaštva zahvaća i, uvjetno rečeno, pojedince i obitelji koje još donedavno nisu bile ispod ili blizu granice siromaštva. Primjećuju i da se širi fenomen tzv. urbanog siromaštva. Riječ je o ljudima koji žive u gradovima, imaju relativno dobro ili visoko obrazovanje, ali su ih gubitak posla i nemogućnost da pronađu drugi gurnuli u siromaštvo. U kombinaciji s kreditnim opterećenjima i visokim režijskim troškovima, njima se situacija često čini bezizlaznom.
Najviše su pogođene mnogobrojne obitelji, obitelji nezaposlenih roditelja, jednoroditeljske obitelji, obitelji ili pojedinci s kroničnim bolestima, a visoki rizik od siromaštva nosi i podstanarstvo.
Solidarnost građana
Ekonomska kriza smanjila je i broj donacija, Caritas više gotovo i ne može računati na one iz inozemstva. Kao odgovor na pitanje jesu li donacije manje, nude podatke o svojim božićnim akcijama, koje su ranijih godina donosile po četiri milijuna kuna, dok su primjerice u 2009. i 2010. godini skupili po dva milijuna kuna. U 2011. godini u novcu, uslugama i robi prikupljeno je oko tri milijuna kuna.
U Caritasu kažu da su smanjene donacije velikih donatora, dok osjetljivost manjih i vrlo malih tvrtki, pa i pojedinaca ne jenjava.
