Njegovo najteže razdoblje, dvadesetak godina nakon Domovinskog rata, čini se da ostaje iza njega i da se Belišće ponovno počinje profilirati kao industrijski gradić velikih potencijala koji su već prepoznale poznate i renomirane europske tvrtke, a sada svoje mjesto pod suncem u njemu sve češće traže i domaći ulagači.
No ugaziti staze do tog cilja i pripremiti teren te vratiti izgubljenu nadu Belišćanima, čini se, pošlo je za rukom tek novom gradonačelniku, dr. Dinku Buriću, koji neumorno sa svojom ekipom ostvaruje dana predizborna obećanja i rješava nagomilane dugogodišnje probleme, a Belišću vraća izgubljena gradska obilježja.
Idealna lokacija
Već sama lokacija Belišća po mnogima je gotovo idealna. Smješteno u 'sendviču' između Bistrinaca i Valpova neposredno uz rijeku Dravu i na raskrižju velikih i značajnih prometnih pravaca, Belišće je već od samih svojih početaka, prije točno 130 godina, najavljivalo da će izrasti u moderan industrijski gradić po mjeri novog doba. Da bi se sagradile tvornice, novi pogoni i niknulo novo naselje, krčile su se stoljetne slavonske šume, zapuštene parcele pretvarale su se u obradive površine, a Belišće sve više postajalo mjesto u koje su u potrazi za poslom i boljim životom dolazili radnici i njihove obitelji iz svih dijelova nekadašnje Jugoslavije. A oni koji su u njega dolazili, ostali su do današnjih dana, kao i generacije nakon njih. Svi oni gradili su i krojili izgled mladog grada, već tada su se brinuli da mladi industrijski grad breza s bijelim lišćem (prema kojima je, prema nekim izvorima, Belišće i dobilo ime) sačuva i dašak prirode iz koje je potekao i svoje zelene korijene stopi sa sve višim tvorničkim dimnjacima.
Prema posljednjem popisu stanovništva, iz 2011. godine, grad je imao 10.825 stanovnika, a najveće je naselje Belišće sa 6518 stanovnika. Kao jedan od sedam gradova Osječko-baranjske županije, Belišće je status grada dobilo 1997. godine, no njegovi građani kažu da ga ja on i prije neslužbeno imao, premda se nalazi neposredno uz Valpovo, kao starije gradsko središte, ali s kojim se desetljećima uspješno dopunjavao.
'Grad beskućnik'
U novije dobe većina događaja u gradu preselila se na Trg Ante Starčevića, Belišćanima poznatiji kao Crveni trg, s fontanom, gdje se na ljetnoj pozornici odvijaju sve brojnije manifestacije. Naziv Crveni trg dobio je zbog crvenih pločica kojima je popločen, no čelnici grada najavljuju da sadašnji izgled neće zadržati još dugo, jer je u pripremi rekonstrukcija tog središnjeg trga, koji će se nakon renoviranja i moderniziranja ispuniti zelenilom, šetnicama i drugim zanimljivim sadržajima u kojima će moći uživati cijele obitelji. A dok čekaju obećani zahvat, s druge strane Trga već se naveliko uživa u novom modernom dječjem igralištu, izgrađenom na prostoru nekadašnje ljetne pozornice.
Nakon što je Belišće nedavno dobilo (natrag) matičara i javnobilježnički ured i nakon što je postalo sjedište policijske postaje za područje Valpovštine, turbulentne promjene u malom gradu ne prestaju. Dojučerašnji 'grad beskućnik', kako su mnogi nazivali Belišće, jer nije posjedovao ni jednu nekretninu u svojoj imovinskoj kartici, postao je vlasnikom i brojnih vrijednih nekretnina, među kojima prvi put i najljepšeg objekta – palače Gutmann, vrijedne više od deset milijuna kuna, čiju mu je drugu polovinu darovala tvrtka Duropack Belišće. Od iste tvrtke na poklon je dobio i stari mlin te odlučio kupiti još osam nekretnina, ukupne vrijednosti od oko 13 milijuna kuna, koje im je po cijeni od tri milijuna također ponudila tvrtka Duropack. Nakon sedam godina, kada završi obročnu otplatu za tu kupovinu, koju je blagoslovilo i Gradsko vijeće, Grad će kao odličan menadžer u svoju imovinsku karticu upisati i objekte Kajak kluba, bivšu zgaradu gradsku uprave, kino sa stanovima, ribički i lovački dom, omladinski dom, zgradu nekadašnjeg AOP-a i parcelu gdje se nekad nalazilo Auto-moto društvo. Belišćane posebno raduje činjenica što jedan za drugim ti objekti dobivaju novo značenje i namjenu, a s Gradom kao novim vlasnikom sigurni su da će se promijeniti i dosadašnji način upravljanja objektima.
Semafori ne rade 25 godina
Naglasivši kako u posljednje vrijeme osobito voli svoj grad zbog činjenice što se u njemu mnogo toga mijenja, obnavlja i renovira, zbog čega se ljudima vraća nada u ljepše sutra, Belišćanin Antun posebno je Glasu Slavonije kao primjer naveo obnovu zgrade Amaterskog kazališta, koja na obnovu (koja počinje uskoro) čeka gotovo četvrt stoljeća. Raduje ga što će novim sjajem zasjati i dvije godinama zapuštene najstarije zgrade u Pekmez ulici te zgrada Muzeja, ali i zgrada nekadašnje prodavaonice Polet, koja dobiva novu namjenu i postaje poduzetnički inkubator.
Osim što su odnedavno i rekreativci došli na svoje, jer, na njihovu sreću, grad sve više postaje isprepleten i biciklističkim ali i pješačkim stazama, Belišćani ne kriju zadovoljstvo što uskoro počinje i prava revolucija u prometnom smislu, nakon koje će Belišće dobiti potpuno nove vizure. Grad u kojem semafori ne rade već punih 25 godina, postat će grad s kružnim tokom na najvećem raskrižju i grad koji će dobiti kružni tok i na trenutačnoj dionici prema belišćanskom mostu. Kada se ti zahvati realiziraju te izgrade novi ulazi u poduzetničku zonu Sjever, središte grada konačno će se rasteretiti teškog kamionskog prometa i postati još ljepše i ugodnije mjesto za šetnju, odmor i druženje. http://www.glas-slavonije.hr/244037/11/Zivjeti-u-Beliscu-Mali-veliki-grad-zadrzao-djecacki-sarm-i-na-svoj-130-rodjendan
