Gay parovi će do posvojene djece moći preko Strasbourga

Lezbijska grupa Kontra, splitska LGBT udruga Rišpet i Ženska mreža Hrvatske u večerašnjem su priopćenju izrazili bojazan da je Vlada odustala od prijedloga zakona o životnom partnerstvu, koji ni u srijedu nije uvršten u dnevni red Vladine sjednice.

Podsjećaju kako su mediji izvijestili o najavi ministra Arsena Bauka da će se raspravljati o tom zakonskom prijedlogu, no Vlada je, kažu, još jednom propustila taj prijedlog uvrstiti na dnevni red. Udruge pitaju znači li to da je Vlada odustala od tog zakonskog prijedloga, a time u potpunosti i od izmjena zakonodavstva vezano za zaštitu obiteljskog života istospolnih parova, piše Slobodna Dalmacija.

Udruge osuđuju politiku Vlade

Naime, riječ je zakonskom prijedlogu koji je trebao regulirati zaštitu obiteljskog života istospolnih parova, a u prvom čitanju u Saboru bio je 27. veljače. Ako u drugo čitanje ne bude upućen do kraja kolovoza, saborska će se procedura za njega u cijelosti morati ponoviti.

Udruge oštro osuđuju politiku Vlade, za koju kažu da je diskriminativna i segregacijska prema istospolnim parovima, te da je u prvom redu vođena političkim kalkulacijama vodeće stranke.

Smatraju da su državne institucije – Hrvatski sabor i Ustavni sud “svojim neodgovornim ponašanjem” prošle godine dopustile da se o pitanju manjinskih ljudskih prava raspiše referendum. Upozoravaju da će istospolni parovi biti primorani obratiti se Europskom sudu za ljudska prava ako se ne ukine njihova diskriminacija u Hrvatskoj.

Jedno od “najvrućih” pitanja vezanih uz prava istospolnih zajednica odnosi se na posvajanje djece. Ono Zakonom o životnom partnerstvu, koji još nije donesen, nije omogućeno. Dapače, Arsen Bauk, ministar uprave, stalno je, dok se zakon izrađivao, ponavljao da su dvije stvari o njemu sigurne – rečena se zajednica neće zvati brakom i istospolni partneri neće imati pravo posvajati djecu.
Amandmani

Sad je, međutim, pitanje mogućnosti da istospolni parovi posvajaju djecu istaknulo nedavno donošenje novog Obiteljskog zakona. Klubovi SDP-a i HNS-a amandmanom su, naime, tražili, a Sabor usvojio da se izvanbračne zajednice u pogledu imovinskih i osobnih odnosa, prava i obveza stavljaju u jednak položaj s bračnim zajednicama, što znači da će i partneri u izvanbračnim zajednicama moći posvajati djecu. Znači li to da se novim Obiteljskim zakonom i istospolnim parovima omogućuje posvajanje djece?

“Ne, ne znači”, rekla je prof. dr. Branka Rešetar s Pravnog fakulteta u Osijeku, voditeljica Radne skupine koja se bavila izradom novog Obiteljskog zakona.

” Obiteljskim zakonom nisu uređena prava partnera u istospolnoj zajednici. Njime se istospolnim parovima ne omogućuje da posvajaju djecu, ali nekim drugim, okolnim putevima do toga bi se moglo doći”, kaže prof. dr. Rešetar.

“Okolni put” do posvajanja djece?

Prije dvije godine Lezbijska udruga Kontra i Iskorak podnijeli su Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona, a sad će, kaže novinarima SD Sanja Juras, koordinatorica Kontre, Ustavnom sudu uputiti podnesak da se što prije izjasni i o novom OZ-u, posebno u kontekstu lanjske odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju “X i drugi protiv Austrije”. U Kontri pozitivnim ocjenjuju postupak Vlade vezan uz izjednačavanje, u određenim pravima, izvanbračnih i bračnih zajednica, smatraju to korakom naprijed, no drže kako je to potrebno na jednak način učiniti i s osobama koje žive u istospolnim zajednicama.

“Vlada to nije učinila kroz trenutni prijedlog Obiteljskog zakona i to je protivno presudama Europskog suda za ljudska prava koji je zauzeo jasan stav vezan uz ovo pitanje”, istospolni parovi ne smiju biti diskriminirani u bilo kojem pogledu u odnosu na heteroseksualne izvanbračne parove, pa tako i u pogledu posvajanja djece – iznosi Sanja Juras. U slučaju “X i drugi protiv Austrije” radilo se o tome da je partnerica istospolnog para željela posvojiti dijete druge partnerice, biološke majke djeteta.

Prema objašnjenju stručnjaka, slučaj “X i drugi protiv Austrije” odnosio se ipak na komplicirano pitanje procedure, a ne odobravanje zahtjeva za posvajanjem. Kako su odluke Suda iz Strasbourga obvezujuće i za Hrvatsku, bi li, načelno, upravo obraćanje nekog ispospolnog para tom sudu mogao biti onaj “okolni put” do posvajanja djece?
Zaštita zbog diskriminacije

Splitska odvjetnica Tonka Mohar, koja se u svojoj odvjetničkoj praksi bavi i slučajevima vezanim uz posvajanje djece, objašnjava da novi Obiteljski zakon posvajanje ne omogućuje iistospolnim parovima.

“I brak i izvanbračnu zajednicu Obiteljski zakon definira kao zajednicu muškarca i žene, dok su prava istospolnih partnera regulirana drugim zakonom koji je u pripremi. No kad bi se istospolni par obratio Europskom sudu za ljudska prava tražeći zaštitu zbog diskriminacije, i kad bi Sud donio odluku da je par diskriminiran, Hrvatska bi svoje propise morala usklađivati s odlukom Suda.

Drugim riječima, takva odluka Europskog suda za ljudska prava za nas bi predstavljala izvor prava. Od stručnjaka dobro upućenih u rad Europskog suda za ljudska prava doznajemo da Sud dosad nije donio ni jednu odluku kojom bi se izravno naložilo državama da omoguće posvajanje djece istospolnim parovima, te da bi Sud, odlučujući o takvom zahtjevu, uzeo u obzir postoji li takozvani “zajednički europski standard” o tom pitanju, odnosno prihvaća li većina država u svojem zakonodavstvu posvajanje od strane istospolnih partnera.

‘Vlada poručuje da su istospolni parovi opasnost za djecu’

Sanja Juras, koordinatorica Kontre upozorava da Vlada segregacijsku politiku prema osobama koje žive u istospolnim zajednicama provodi “od početka, kada je odlučila pitanje zaštite obiteljskog života regulirati kroz poseban zakon, iako se u isto vrijeme radilo na izmjenama Obiteljskog zakona”.

“Kad se govori o posvajanju djece, prije svega treba gledati interes djeteta. Vlada s jedne strane šalje negativnu poruku društvu vezano uz jednu marginaliziranu skupinu uskraćujući joj mogućnost da posvaja djecu, poručujući da su istospolni parovi opasnost za djecu, a s druge strane velik broj djece živi u domovima, nitko ih ne želi posvojiti. Oni ne dobivaju priliku da odrastaju u toplom domu samo zato što ova Vlada radi političke kalkulacije i boji se stati u obranu prava svojih građana i građanki “, iznosi Juras.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr