SNAŽAN PRILJEV DEVIZA

EKONOMSKI ANALITIČARI SKREĆU POZORNOST NA ‘VRUĆI’ TEČAJ: Sada je pravo vrijeme za kupnju eura ili prijevremenu otplatu kredita

Svake godine na početku turističke sezone domaća valuta jača, a ove je godine kuna jačala više od očekivanog zbog čega je već dva puta ovog mjeseca Hrvatska narodna banka (HNB) morala reagirati te je u deviznim intervencijama u sustav ubacila 2,8 milijardi kuna, otkupivši od banaka 374 milijuna eura po tečajevima od 7,41 kunu, odnosno 7,42 kune za euro.

Početkom ovog tjedna domaća je valuta bila na 7,38 i 7,39 kuna za euro, no središnja banka nije intervenirala, a današnji tečaj eura je 7,40 kuna. U prijevodu, to bi značilo da je upravo sada pravo vijeme za kupnju eura za sve one koji unaprijed znaju da će im euri zatrebati. Pravo je vrijeme i za prijevremenoj otplati kredita u eurima jer će vas to stajati jeftinije nego na jesen i zimu. Jaka kuna ide na ruku i zaduženima u eurima jer će im rata biti niža. Oni pak koji će razročiti svoje eursku štednju neće imati razloga za veselje jer će dobiti manje kuna.

Ekonomski analitičari objašnjavaju kako je jačanje kune rezultat određenih zaduženja u inozemstvu, činjenice da imamo povoljne trendove u robnoj razmjeni, kao i pojačano korištenje sredstava iz europskih fondova. Ističu da ne očekuju da će se tijekom ljeta kuna spuštati ispod sadašnjih razina od 7,40 kuna za euro, a na jesen i do kraja ove godine će biti na razini od 7,50 kuna za euro.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke, za Slobodnu Dalmaciju kaže kako ovaj trend duljeg jačanja kune proizlazi djelovanjem povoljnog međunarodnog okruženja koje je rezultat mjera Europske središnje banke, te se u Hrvatskoj bilježe pozitivni gospodarski trendovi i smanjenje fiskalnih rizika.

Snažna potražnja za kunskim kreditima

Uz sezonska kretanja, kunu snaže bitno smanjeni fiskalni i vanjski rizici, oporavak izvoza i investicija od kojih pritječe dio deviza. Osim toga, Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisenbank Austria, ukazuje da i Agrokor utječe na tečaj.

‘Ne treba zanemariti ni snažniju potražnju za kunskim kreditima, ali i kretanja oko pitanja vezanih uz Agrokor, koji novom kreditnom linijom, osim refinanciranja starih dugova, zadovoljava potrebe za likvidnošću. Kredit je odobren u eurima, što znači da potencijalno može utjecati na aprecijacijske pritiske na kunu. Jačanje kune trebalo bi biti ublaženo potrebama za eurima korporativnoga sektora, s ciljem podmirivanja dospjelih inozemnih obveza po kreditima i uvoznih aktivnosti koje uobičajeno jačaju s rastom domaće potražnje te turizma’, ističe Živković Matijević i dodaje da bi, sa svršetkom središnje turističke sezone, tečaj trebao kliziti prema razini od 7,45 do 7,50 kuna za euro na kraju 2017., a ove će godine srednji tečaj eura prema kuni biti niži u usporedbi s prethodnim godinama.

Ide na ruku izvoznicima

Jačanje kune uobičajeno je za oporavak gospodarske aktivnosti zbog snažnijega priljeva deviza, a slabija kuna u odnosu na euro u pravilu koristi izvoznicima jer povećava cjenovnu konkurentnost, dok jača kuna pogoduje uvoznicima, budući da uvoz tako postaje jeftiniji na hrvatskom tržištu.

‘I bankarski sustav već neko vrijeme ostvaruje pozitivnu neto inozemnu poziciju, što otklanja mogućnost bilo kakvih fundamentalnih deprecijacijskih pritisaka po toj osnovi. Pozitivni pomaci u financijskom konsolidiranju Agrokora također su pridonijeli stabilizaciji tečaja’, napominje Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr