'OBNOVLJIVI' IZVORI

TAJNI PODACI: Tvrtka bivše manekenke Sunčice Lalić neopravdano dobiva državne poticaje?

Zbog obnovljivih izvora energije raste cijena struje, no država s jedne strane taji na što konkretno odlazi taj novac, a s druge strane uopće ne kontrolira kome isplaćuje skupe poticaje. Rupu je iskoristila i tvrtka bivše manekenke Sunčice Lalić koja državi prodaje struju po tri puta većoj cijeni, a ustvari veći dio energije – baca

I građani i tvrtke moraju plaćati naknadu za poticanje proizvodnje obnovljivih izvora energije. Sad iznosi tri i pol lipe po potrošenom kilovatsatu, a rast će na, predviđa se, sedam, osam lipa. Država je dužna preuzimati svu energiju koja se prozivede iz obnovljivih izvora, što su hrvatski potrošači lani platili preko pola milijarde kuna, a milijardu još svi opskrbljivači na tržištu. No ni građani ni tvrtke koji naknadu plaćaju, nemaju pravo znati koliko pojedini proizvođač proizvodi struje iz obnovljivih izvora proizvodi, ističe Novi list.

POSKUPLJUJE ELEKTRIČNA ENERGIJA: Računi će biti veći za 50-ak kuna, a neke će ‘strujni udar’ jače pogoditi

Podaci se otkrivaju samo sudu

Država to taji, a podatak je dostupan samo ako ga iz nekog razloga zatraži sud ili Državno odvjetništvo.

Jednako tako, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) taji podatke o nadzoru nad radom “obnovljivaca” odnosno o tome proizvode li oni onoliko energije koliko bi po rješenjima o statusu povlaštenih proizvođača trebali.

Pokazuje to primjer kogeneracijskog postrojenja tvrtke Uni Viridas u Babinoj Gredi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, čiji su vlasnici tursko-belgijski UnitInvestment N.V. i bivša manekenka Sunčica Lalić. Postrojenje je posljednjeg dana 2015. od HERA-e dobilo rješenje o statusu povlaštenog proizvođača električne i toplinske energije iz biomase, točnije drvne sječike.

Morali bi vratiti sve poticaje

Niti nakon mjesec dana prepiske s HERA-om, Novi list nije dobio podatak koliko topline to postrojenje proizvodi, i da li se ona korisno troši. Da bi neko postrojenje dobilo status povlaštenog proizvođača i dobivalo poticajnu otkupnu cijenu električne energije (triput veću od cijene struje na tržištu), mora najmanje polovicu proizvedene topline u slučaju kogeneracije korisno utrošiti – na grijanje staklenika, peletarnicu, pogon hladnjača i slično.

Podatak o tome koliko je toplinske energije u Babinoj Gredi u prošloj godini proizvedeno, a koliko korisno utrošeno, HERA je zatajila jer bi iz njega bilo razvidno da se velika većina energije tamo baca, i da proizvođač ne zadovoljava uvjet za poticajnu otkupne cijene i da bi morao vratiti novac.

Kogeneracija u Babinoj Gredi s radom je počela prošle godine, nakon što je od HERA-e na samom kraju 2015. dobila rješenje za rad na 25 godina, i s Hrvatskim šumama još 2012. potpisala ugovor o isporuci drvne sječike na 14 godina. Obećavali su gradnju konzuma za svoju toplinsku energiju – između ostalog i staklenika za koje je, međutim, tek nedavno dobila građevinsku dozvolu. U HERA-i napominju kako postrojenje zadovoljava uvjete za status povlaštenog proizvođača energije, i da polovicu topline koriste korisno, na sušenje sječike kao pogonskog goriva, no ne žele otkriti podatak o kolikim je količinama topline zaista riječ. Nakon mjesec dana “dopisivanja” sa HERA-om, novinari Novog lista usjeli su od njih dobiti podatak da je Uni Viridas tijekom 2016. godine u mrežu isporučio 66.316 megavatsati električne energije, no ne i podatak o količini toplinske energije.

Računica baš ne štima…

U HEP-ODS-u, koji u mrežu preuzima svu struju koju “obnovljivci” proizvedu, su odgovorili kako samo na temelju traženja nadležnog suda ili Državnog odvjetništva, smiju otkriti koliko im je Uni Viridas isporučio struje. Sličan je odgovor i Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE).

Na koncu, HERA je ipak dala podatak o proizvodnji električne energije (koji HEP ODS nije dao bez sudskog naloga). No on nije u skladu s iznosom poticajne cijene koju je HROTE isplatio Uni Viridasu. U HROTE-u, naime, odgovaraju kako je tvrtki u Babinoj Gredi lani za otkupljenu električnu energiju isplaćeno 74,3 milijuna kuna, bez PDV-a, a kako je poticajna cijena za ovo postrojenje prema pravilnicima iznosila jednu kunu za kilovatsat, to znači da je proizvedeno 74.000, a ne 66.316 MWh električne energije, kao što navodi HERA. Čak i da je u pitanju 66.312 MWh, kažu upućeni stručnjaci, to znači da su proizveli i barem dvostruko više toplinske energije, odnosno daleko više od onoga što im treba samo za sušenje sječike.

U pitanju je, dakle, barem oko sto tisuća megavatsati energije za koju je potrebno daleko više potrošača. Primjera radi, cijela Rijeka za grijanje i zagrijavanje vode treba oko 50 tisuća magavatsati energije, što znači da je postrojenje u Babinoj Gredi velik dio topline bacalo.

Tek sad planiraju izgraditi dodatne konzume – staklenike koje će tom toplinom grijati, no poticajnu otkupnu cijenu dobivali su za 2016. godinu, kad ničeg osim sušare nije bilo. Pitanje je kako im je HERA uopće 2015. godine izdala rješenje o povlaštenosti na 25 godina, kad potrošača tolike topline nisu imali, a morala je imati podatak koliko topline planiraju proizvesti.

‘Pažljivo pregledavamo – papire’

U HERA-i ne smatraju da je bilo potrebno u ovom slučaju izaći na teren u nadzor – kako prilikom donošenja rješenja o statusu povlaštenog proizvođača, da vide gdje će se proizvedena energija korisno trošiti dok se isplaćuju poticaji, tako i sada, da provjere kud toplina odlazi, odnosno troši li se korisno.

“Uni Viridas je sa ciljem još većeg iskorištenja toplinske energije započeo s izgradnjom dodatnog kompleksa sušara”, stoji u odgovoru HERA-e. Na pitanje jesu li bili tamo na terenu, iz regulatorne agencije odgovaraju kako “detaljno provjeravaju dostavljene podatke te po potrebi traže dodatne. U određenim situacijama, kako bi se provjerila istinitost podataka, traže podake od energetskih subjekata, inspekcija nadležnih ministarstava i drugih tijela javnih vlasti”, kažu u HERA-i, za koju, međutim, u Ministarstvu energetike navode da je isključivo ona ta koja nadzire ispunjavanje uvjeta.

Uni Viridas, tvrtka koja je 2015. godinu, dakle prije početka rada kogeneracije, završila s gubitkom od 13,5 milijuna kuna, lani je od poticaja uprihodila preko 74 milijuna kuna, novac koji su platili potrošači, i s kojim sad može raspolagati za ulaganja u staklenike i ostalo. Pitanje je samo što će učiniti regulator, HERA, odnosno hoće li izaći na teren, i vidjeti gdje je otišla skupo plaćena toplina.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr