Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom godišnjem izvještaju, između ostalog, ukazuje na radno uvjetovanu segregaciju žena na tržištu rada koja je usko vezana uz jaz u plaćama između žena i muškaraca te naglašava kako je na domaćem tržištu rada i dalje čvrst takozvani "stakleni strop" koji otežava profesionalno napredovanje žena na najutjecajnije pozicije.
Opisom četiri slučaja, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zorno je ukazala na problem uznemiravanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Većina pojedinačnih pritužbi, a ukupno je lani obrađivano 420 takvih pritužbi, odnosila se na područje rada i zapošljavanja. Pritom se 42,5 posto pritužbi odnosilo na spolno uznemiravanje u području zapošljavanja i radnih odnosa. Sve te pritužbe podnijele su isključivo žene, a u većem broju slučajeva radilo se spolnom uznemiravanju od strane njima nadređenih osoba, piše Novi list.
"Zaštitnici" žena
"Žena njenih godina mora imati uredan spolni život, to je bitno za zdravlje", svaka žena treba "zaštitnika" koji će joj pomoći na poslu i u privatnom životu te brinuti za njenu karijeru – samo je dio argumentacije kojom se žene na radnom mjestu nagovaralo na spolni odnos.
Praksa ide dalje od verbalnog uznemiravanja. Žrtve bivaju zlostavljane na najrazličitije načine, pa tako i brojnim SMS-ovima tijekom i izvan radnog vremena, a poruke su, kako se navodi u izvješću, kombinacija molbi i prijetnji nekim zlom. Primale su, primjerice i slikovne poruke "koje prikazuju spolni organ zlostavljača". Među oblicima uznemiravanja i spolnog uznemiravanja je i "internetsko objavljivanje vulgarnosti o žrtvi, dodirivanje intimnih dijelova tijela čak i na javnom mjestu, često pred svjedocima, fizički nasrtaji koji graniče s pokušajima silovanja, fizički napadi i udarci raznim predmetima".
"Masiranje leđa"
"Također, uočen je nepovoljan odnos okoline prema žrtvama spolnog uznemiravanja", navodi pravobraniteljica objašnjavajući kako se za žrtve vrlo često navodi da se, primjerice, neprimjereno ponašaju, izazovno oblače ili ih se ocjenjuje riječima "mala je zgodna".
Zlostavljač je, pak, u očima okoline u boljoj poziciji pa se za njega navodi kako je pogriješio jer se zaljubio, da je "zgođušan", žrtva ga je iskoristila radi određene koristi – boljeg radnog mjesta, mobitela, da bi od njega dobila novac...
Sami zlostavljači u sudskim postupcima pokrenutima radi bludnih radnji nad žrtvom brane se navodeći kako su sa žrtvom bili u seksualnoj vezi, da joj nije smetalo kad bi joj nosili cvijeće i "masirali leđa", da se sama pristala voziti s njim u automobilu... Strah za posao
Žrtve zlostavljanja se vrlo teško odlučuju na bilo kakav oblik sudske zaštite, zbog čega ima vrlo malo sudske prakse u ovom obliku diskriminacije, što je opet, zauzvrat, obeshrabrujući faktor za žrtve.
Kako bi se suzbilo uznemiravanje i spolno uznemiravanje u radnim odnosima, pravobraniteljica je lani u suradnji sa ženskim sekcijama triju sindikalnih centrala izradila vodič i letak kojem je cilj upoznati sindikalne povjerenike i pravnike sa svim oblicima diskriminacije na radnom mjestu, a posebno sa spolnim uznemiravanjem i uznemiravanjem temeljem spola.
