POTVRDILI ZNANSTVENICI

DALMACIJA JE UGROŽENA: Prijete strašne suše, nestašica vode, istrebljenje životinja…

Klimatske promjene koje sve više utječu na planet uskoro će izrazito nepovoljno djelovati i na Sredozemlje, očekuju se dosad neviđeni pritisci na prirodne resurse, zaključak je trodnevnog skupa mediteranskih novinara i klimatskih stručnjaka u marokanskom gradu Marakešu. Skup je održan istodobno s UN-ovom konferencijom o klimatskim promjenama COP22, piše agrobiz.hr

Odnosom prema prirodi i vlastitom okolišu itekako utječemo na klimu kakva će biti za trideset godina. Upravo je Sredozemlje jedno od područja na kojem se očekuju najveće posljedice, stoga ljudi trebaju znati kako se zaštititi te izvršiti pritisak na zakonodavce da ozbiljno shvate upozorenja, smatra direktor IUCN-a za Sredozemlje Antonio Troya.

Marokanski klimatolog Mohammed-Said Karrouk kazao je kako ‘nova klima’ podrazumijeva pomicanje toplijih područja prema sjevernom polu te trajnu nestabilnost klimatskih prilika koje umanjuju mogućnost predviđanja. Primjerice, 2015. u zapadnom dijelu SAD-a bila je suša, dok su u istočnom bile poplave. Iste godine marokanske dijelove pustinje zahvatile su poplave, objasnio je Karrouk.

Posljedice bi mogle biti grozne

Predsjednik Euro-mediteranskog centra za klimatske promjene Antonio Navarra objasnio je da su klimatske promjene slojevite i dalekosežne te da među neke malo poznate posljedice spada i pojava nedostatka kisika u moru. Do toga može dovesti podudarnost nekoliko uzroka, a posljedice na život u moru mogu biti goleme.

Povećanje temperature od dva stupnja u nekim će dijelovima svijeta izazvati raspoložive količine vode i do 30 posto. Pored količine smanjuje se i njena kvaliteta te povećavaju zahtjevi za vodom, rekao je direktor u Francuskom nacionalnom centru za znanstvena istraživanja Joel Guiot.

Istočni dijelovi Sredozemlja, koji su trenutačno poprište žestokih ratova, bore se s najvećim sušama u posljednjih 900 godina. Guiot je naveo podatak prema kojem je ondje prije 3200 godina vladala 300-godišnja suša, što je povezano s pojavom piratskog naroda poznatog pod imenom ‘Morski ljudi’.

Direktor Instituta za zaštitu vlažnih područja Sredozemlja Jean Jalbert najavio je da se u Sredozemlju očekuje dosad neviđen pritisak na prirodne resurse, na kojemu je i sada ekološki otisak razvoja gotovo dvostruko veći nego bilo gdje drugdje u svijetu.

Sredozemlje posebno ugroženo

Od deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom na vodu, pet ih je na Sredozemlju: Portugal, Španjolska, Italija, Grčka i Cipar, a 82 posto potrošnje vode južnosredozemnih zemalja odlazi na poljoprivredu, kazao je Jalbert.

O vrijednosti vlažnih staništa, poput močvara i delta govori podatak po kojem zauzimaju svega šest posto svjetske vodene površine, a daju otprilike jednu četvrtinu, odnosno 24 posto primarne produkcije svih ekosistema, kazao je Jalbert.

Tijekom 20. stoljeća uništena je polovica površine vlažnih staništa, a među danas postojećim staništima 30 posto je umjetnih. Jalber je stoga zaključio da klimatske promjene prijete istrebljenjem brojnih vrsta u sredozemnim vlažnim staništima – najviše u Španjolskoj, Izraelu i Dalmaciji.

Sredozemne zemlje ne paze dovoljno

Makroekonomske procjene utjecaja klimatskih promjena na gospodarstva pojedinih zemalja pokazuju kako bi porast temperature od tri stupnja umanjio šest posto poljoprivrede u Izraelu i Turskoj te šest i po posto turizma na Malti.

Marokanska oceanografkinja Maria Snoussi ocijenila je da sredozemne zemlje rade nepromišljene zahvate na obalama mora, pri čemu se odriču neizmjernih benefita koje daju prirodne obale i još moraju sanirati štete koje nastaju erozijama obala.

Klimatske promjene dolaze dodatno na sva ta opterećenja ekosustava, a upravo bi one trebale biti upozorenje da se promijeni odnos prema prirodi i okolišu, vjeruje marokanska oceanografkinja Maria Snousi na skupu kojem je cilj povećati kapacitete izvješćivanja o klimatskim promjenama na Sredozemlju.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr