Očekuju rast

BRŽI RAST GOSPODARSTVA: Agencija S&P zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB’ i stabilne izglede

Agencija Standard & Poor’s (S&P) zadržala je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na ‘BB’ i kratkoročni na ‘B’, kao i stabilne izglede, te procjenjuje da će rast gospodarstva u ovoj godini biti brži u odnosu na lani, dok će javni dug pasti.

U toj agenciji pojašnjavaju da ovaj rejting Hrvatske podupire smanjivanje deficita opće države, premda se u ovoj godini očekuje njegov blagi rast, i postupno smanjivanje vanjske zaduženosti zemlje, prije svega zbog nastavka razduživanja bankarskog sektora.

PRVI POZITIVNI POMAK OD 2003.: Fitch zadržao ‘BB’ rejting Hrvatske, no povećao izglede na stabilne

Istodobno, hrvatski rejting ograničava i dalje visok dug države, niske razine dohotka u usporedbi s ostalim europskim zemljama i relativno kratki tijek provedbi strukturnih reformi i konsolidacije javnih financija nove vlade.

S&P očekuje u 2017. ubrzavanje gospodarskog rasta Hrvatske na nešto iznad 3 posto, s 2,9 posto u 2016. Pritom bi rast izvoza trebao ostati snažan jer će se vjerojatno održati pozitivni zamah u turističkoj industriji zahvaljujući stalnom povećanju kapaciteta.

PRVI POZITIVNI POMAK OD 2003.: Fitch zadržao ‘BB’ rejting Hrvatske, no povećao izglede na stabilne

Istodobno, navode u S&P-u, rast izvoza postaje sve diverzificiraniji, uključujući farmaceutsku i brodograđevnu industriju. Poručuju i da domaća potražnja ostaje i dalje snažna. Potrošnja kućanstava ostvaruje koristi od snažnog poboljšanja situacije na tržištu rada, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala ispod 13 posto. Iako je i dalje visoka, ta je stopa znatno poboljšana u odnosu na 16,3 posto godinu dana ranije.

Ključno je održati reformski zamah

S&P navodi i da porezna reforma, koja je stupila na snagu od ove godine, a uključuje promjene poreza na dohodak i dobit, pozitivno utječe na raspoloživi dohodak kućanstava, i trebala bi voditi nastavku investicija u korporativnom sektoru.

Ipak, u agenciji napominju kako očekuju da se rast gospodarstva u srednjem roku uspori na otprilike 2,5 posto zbog strukturnih čimbenika, poput starenja stanovništva, te i dalje komparativno slabog poslovnog okruženja, koje se zrcali u šestoj najnižoj poziciji među EU članicama po studiji Svjetske banke “Doing Business” te i nadalje velikom državnom sektoru.

U agenciji ističu i da se čini da je politička neizvjesnost, koja je zasjenila inače pozitivnu 2016. godinu, popustila, a HDZ-Mostova Vlada funkcionira uglavnom bez značajnih javno vidljivih neslaganja.

“Vlada je pokrenula važne reforme, poput spomenute porezne reforme, i identificirala brojne strukturne reforme, uključujući poboljšanja u poslovnom okruženju, smanjivanje parafiskalnih nameta i reforme u zdravstvenom sektoru. Održavanje snažnog reformskog zamaha bit će ključno da se podigne potencijalna stopa rasta Hrvatske, što bi dovelo održivost javnih financija na zdravije temelje i stvorilo tijek kontinuirane provedbe reformi”, ističu analitičari S&P-a.

Deficit nizak, javni dug pada

U S&P-u procjenjuju da je lani deficit opće države značajno smanjen, na 1,3 posto BDP-a, nakon 3,3 posto u 2015. godini.

Poboljšanje će vjerojatno biti rezultat jačanja proračunskih prihoda, premda su i rashodi bili ograničeni dok je apsorpcija EU fondova i dalje bila niska.

“Očekujemo blago popuštanje fiskalnog stava u 2017. zbog nedavnih dogovora o plaćama u javnom sektoru i snažnijeg guranja EU sufinanciranih investicijskih projekata. Do 2020. očekujemo da će deficit pasti ponovno ispod 2 posto”, kažu u agenciji.

Hrvatska ima visok udjel duga nominiranog u stranoj valutiFoto: Thinkstock

Hrvatski manji od očekivanja deficit opće države također znači da će i dalje visok teret dugova države pasti po prvi put od 2007. godine, na procijenjenih 84,1 posto BDP-a.

“Do 2020. očekujemo njegovo daljnje postupno smanjivanje na 79 posto BDP-a”, ističu u S&P-u.

No, napominju i da zbog velikog tereta duga, Hrvatska također ima jedan od najvećih udjela troškova kamata u prihodima države u okviru EU, a u S&P-u ga procjenjuju u 2016. na 8,2 posto.

Štoviše, kažu, profil hrvatskog duga ostaje okarakteriziran relativno velikom izloženošću domaćeg bankarskog sektora obveznicama hrvatske države – 23 posto ukupne imovine bankarskog sektora u obliku je kredita ili portfelja obveznica općeg sektora države.

Hrvatska vlada također ima visok udjel duga nominiranog u stranoj valuti – više od dvije trećine njezinog duga nominirano je u stranoj valuti, uglavnom u euru.

“To Hrvatsku čini senzitivnijom na promjene u globalnim monetarnim uvjetima i raspoloženju, što bi moglo dovesti do rasta kamatnih stopa i rezultirati višim troškovima servisiranja dugova, nagrizajući napredak ostvaren u postizanju primarnog suficita u proračunu”, navode u S&P-u.

Očekuje se nastavak rasta kreditiranja

Što se bankarskog sustava tiče, u agenciji ističu da su hrvatske banke ostvarile snažne zarade u 2016. godini, nakon gubitaka u 2015., kao rezultat prisilne konverzije zajmova u švicarskim francima.

Ipak, loši zajmovi i dalje su visoki, te su tek neznatno ispod 15 posto ukupno odobrenih zajmova, iako prodaja paketa loših zajmova, uglavnom stranim ulagačima, ubrzava, a razvija se i zakonska regulativa kojom bi se rješavali i loši korporativni zajmovi.

Agencija zamjećuje da je rast kredita i dalje mlak, pri čemu su zajmovi kompanijama u 2016. porasli svega 1,3 posto. Međutim, ističu i da, kao rezultat poboljšanja bilanci banaka i i nastavku labave monetarne politika koju vodi HNB, očekuju daljnji rast kredita i u 2017.

Mogućnosti za povećanje i smanjivanje rejtinga

U S&P-u još ističu da bi mogli podići rejting Hrvatske ako se nastavi gospodarski oporavak, a vlada nastavi pokazivati sposobnost i spremnost za provedbu strukturnih reformi te se nastavi držati svoje agende fiskalne konsolidacije, što će voditi bržoj od očekivanja konsolidaciji proračunskog deficita.

Štoviše, u S&P-u bi mogli razmotriti podizanje rejtinga ako se hrvatski vanjski omjeri poboljšaju brže nego S&P predviđa po svom osnovnom scenariju, i to kao rezultat snažnijeg vanjskog razduživanja ili bržeg rasta primitaka u bilanci plaćanja.

No, S&P mogao bi, poručuje, i sniziti rejting ako će potencijalne obveze Hrvatske, poput sudskih tužbi protiv države, izazvati veći teret državnog duga, ili ako uspore napori na provedbi strukturnih reformi te dovedu do smanjivanja gospodarskog rasta i viših od očekivanja deficita.

Dodatno, upozorava se, snižavanje rejtinga moglo bi se razmotriti ako se prihvate amandmani na Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, koji potiču zabrinutost oko nezavisnosti središnje banke.

S&P je sredinom prosinca lani povećao izglede s negativnih na stabilne, što je bio prvi pozitivni pomak za hrvatski rejting u zadnjih devet godina.

Kako su kasnije i Fitch te Moody’s poboljšali izglede za hrvatski kreditni rejting iz negativnih u stabilne, sada sve tri vodeće rejting agencije – Fitch, Standard&Poor’s i Moody’s – kreditni rejting Hrvatske drže dva stupnja ispod investicijske razine, sa stabilnim izgledima.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr