ISTRAGA O AGROKORU

BIVŠI PREMIJER FRANJO GREGURIĆ IZGUBIO ŽIVCE PRED POVJERENSTVOM: ‘Više ne želim odgovarati na vaša pitanja’

U gotovo dvosatnom svjedočenju pred saborskim istražnim povjerenstvom za Agrokor bivši predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić u srijedu se složio da je bilo malverzacija u pretvorbi i privatizaciji, ali je istražiteljima poručio da to ne mogu njemu svaliti na leđa.

“Istina je da me prati istočni grijeh zbog privatizacije, ali nema nijednog argumenta koji bi to dokazao”, rekao je Gregurić poručivši da pitanja o pretvorbi i privatizaciji treba postaviti institucijama koje su morale regulirati financijske tijekove.

Glavni nazivnik burnog ispitivanja i Gregurićeva svjedočenja njegovi su odgovori da se on kao predsjednik Vlade u ratno vrijeme 1991. i 1992. nije bavio pretvorbom i privatizacijom, već je fokus bio na naporima da Hrvatska dobije samostalnost i međunarodno priznanje, naoružavanju vojske i zbrinjavanju prognanika i izbjeglica.

Nije sudjelovao u bilo kojoj privatizaciji

U više je navrata kazao da nikada nije sudjelovao ni na kakvom sastanku na kojem bi se govorilo o privatizaciji, pa tako ni poduzeća u sklopu koncerna Agrokor, nije bio dio nijedne poslovne akvizicije Ivice Todorića, nije sudjelovao u bilo kojoj privatizaciji, niti je bio u nadzornom odboru bilo koje tvrtke iz koncerna.

Nije odgovorio na pitanje Nikole Grmoje (Most) kako je bilo moguće da su neki dobivali milijunske kredite, a nitko nije odgovarao za njihovo nenamjensko trošenje, već ga je uputio na “organe nadležne za kontrolu i njihova izvješća i poslovne banke koje su te kredite odobravale”.

Gregurić je rekao da se Todorićev koncern razvijao nakon njegova premijerskog mandata te poručio kako je i on “razočaran ovime što se dogodilo, ali u nekim poduzećima, poput mesne industrije, stanje bi bilo puno lošije da ih Todorić nije preuzeo”.

Na Grmojino inzistiranje kako nije bilo moguće da kao savjetnik predsjednika Franje Tuđmana za gospodarstvo do kraja 1995. godine nije ništa znao o privatizaciji, Gregurić je odgovorio kako je bio usmjeren na razvoj gospodarske suradnje Hrvatske i BiH i nije imao veze s privatizacijskim procesima u zemlji.

Na pitanje Gordana Marasa (SDP) je li svjestan da se 90-ih formirao crony (ortački) kapitalizam, koji je sada kulminirao slomom Agrokora, Gregurić je odgovorio kako je cilj bio prijeći na tržišni kapitalizam i proći kroz proces sa što manje ožiljaka. Vjerojatno jest bilo propusta, ali ne tolikih da bi ugrozili temeljne ciljeve, dodao je.

U jednom je trenutku vidno ljutit Marasu poručio da više ne želi odgovarati na njegova pitanja.

Model ortačke ekonomije uspostavio se nakon njegova mandata

Marasovu ocjenu kako nije bilo slučajno to što su banke najviše novca davale Todoriću, Kutli i Guciću, Gregurić je popratio riječima da 1991. i 1992. nije bilo vremena za razmišljanje kojim putem krenuti u privatizaciju, niti je tada bilo govora o stvaranju Todorićeva carstva, ali je točno da je bilo ljudi koji su iskoristili taj proces.

Ustvrdio je da se model ortačke ekonomije uspostavio nakon njegova mandata, počevši s vaučerskom privatizacijom. “Svi želite Vladi, koja je bila kvalitetna, natovariti na leđa ono što se dogodilo poslije nje”, poručio je Gregurić.

Također je ocijenio da su potezi i politika aktualnog premijera Andreja Plenkovića u vezi Agrokora nepotrebni, jer je u tim osjetljivim odnosima, u kojima sudjeluje i Rusija, trebao tražiti način kako da kvalitetnije surađuje u interesu Hrvatske. Sberbank je dala kredit koji nije mali, što će sigurno ostaviti traga na odnose, zbog čega treba pregovarati, kaže Gregurić.

Odgovarajući Stjepanu Čuraju (HNS) Gregurić je kazao da nema nikakvih saznanja o bilo kakvim nezakonitostima ili političkim pogodovanjima u pretvorbi i privatizaciji.

Tuđman nikada nije dao izjavu o 200 bogatih obitelji

Na pitanje Ante Babića (HDZ) rekao je da Franjo Tuđman, za njegova mandata, nikada nije govorio da neko poduzeće treba nekome dati, niti se na političkim skupovima HDZ-a govorilo da nekome treba pogodovati u privatizaciji.

Ustvrdio je i da Tuđman nikada nije dao izjavu o 200 bogatih obitelji u Hrvatskoj. Babiću je rekao da privatizacija tvrtki iz koncerna Agrokor nije bila najsretnije koncipirana u vrijeme rata, te da je nakon njega trebalo ozbiljnije voditi i urediti taj proces.

Predsjedniku povjerenstva Orsatu Miljeniću (SDP) na pitanje je li bilo moguće da koncern Agrokor nastane bez sprege s politikom, Gregurić je odgovorio kako su u upravnim vijećima sudjelovali ministri koji su donosili konačne odluke, a ne zna jesu li oni bili u sprezi. No, vjerojatno je moglo biti “blagonaklonog stava”, kaže.

U biranju ljudi koji su sudjelovali u upravnim i nadzornim tijelima, poput Slavka Canjuge, Ivića Pašalića ili Ivana Milasa, tvrdi Gregurić, nije sudjelovao, no potvrdio je da “ima nelogičnosti što na te dužnosti nisu birani ekonomisti”.

Imaš komentar?

Još iz rubrike

Povratak na Net.hr