Balkanska zemlja, a nije trebala pomoć EU... Tko vam prvi pada na pamet?

Image
Foto: AFP

Slovenija je pozitivan primjer Grčkoj i Hrvatskoj jer se sama izvukla iz krize i sada sasvim normalno funkcionira, analizira utjecajni Politico.eu.

17.7.2015.
15:30
AFP
VOYO logo

Slovenija je svoj dug od 4.8 milijuna eura pokrila vlastitim sredstvima, bez pomoći velike trojke Međunarodnog Monetarnog Fonda, Europske Centralne Banke i Europske Komisije kojima je priblegla Grčka. Spašavanje Slovenskih banaka, većinom u vlasništvu države, objavljeno je u Prosincu 2013, nekoliko mjeseci nakon što je vlada startala plan spašavanja svojih javnih financija.

Očekivalo se da će Slovenija, poznata kao 'Balkanska Švicarska', pasti kao 'sljedeći Cipar' međutim to se nije dogodilo. Slovenska vlada procijenila je da uz pomoć otvorenog tržišta može pokriti dugove. To se i dogodilo. Slovenski ministar Dušan Mramor kazao je kako je za njega bilo bitno da Slovenija zadrži povjerenje međunarodne financijske zajednice, u čemu je i uspio. To je konačno dovelo do vrlo dobrih makroekonomskih rezultata. Sa 'trojkom' bilo bi vrlo teško održati to povjerenje: "Izbjegavali smo sve nepotrebne korake koji bi oštetili BDP-u" - kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Reforme obrazovnog, mirovinskog i poreznog sustava

Slovenija planira izbalansirati svoj budžet do 2020. godine tako što će prodavati tvrtke u vlasništvu države, reformirati obrazovni, mirovinski i porezni sustav te izmijeniti poslovno zakonodavstvo.

Vlada je uvela 57 mjera za fiskalno pooštravanje, većinom sprečavajući bilo kakvo automatsko povećanje troškova. U privatizaciju će 91 kompanija, a 47 će na prodaju ili djelomičnu prodaju. Trajanje visokog obrazovanja će se skratiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda usporedba s Grčkom nije primjerena zbog različitog uzroka krize, međutim Sloveniju se može tako usporediti i sa Hrvatskom, navodi Politico.eu.

Hrvatska je nezainteresirana za reforme, izvozi samo 44%

Slovenija je pojačala svoj izvoz, što su omogućile reforme sustava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Slovenski izvoz per capita je oko 4,5 puta veći od hrvatskog ” kaže Hrvoje Stojić, ekonomski direktor Hypo Alpe Adrie u Zagrebu. “Slovenija je privlačnija investitorima zbog predosti koju daje konkurentnost i mogućnost rasta poslovanja”, govori Stojić. Hrvatska je, s druge strane, nezainteresirana za reforme. Slovenski izvoz čini 77 posto BDP-a, a Hrvatski tek 44 posto. Slovenija je i bolje iskoristila EU sredstva.

Politizacija bankarstva dovela do krize

Stojić upozorava da se vlasti u Sloveniji nerado odriču državnih kompanija i banaka, ili udjela u njima, što odbija investitore. To ne govori u prilog o navodnoj depolititzaciji bankarskog sektora, što je i dovelo Sloveniju do krize.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
default_cta
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
default_cta
VOYO logo