TREBALI BISMO SE ZABRINUTI

ALARMANTNE NAVIKE HRVATA: Jedemo najmanje ribe od svih zemalja Mediterana, ali to ustvari i nije najgori podatak…

Studija WWF-a (World Wide Fund for Nature) pod nazivom “Proteini iz mora – Kako morsko ribarstvo utječe na globalnu sigurnost hrane do 2050. godine”, u kojoj su znanstvenici sa Sveučilišta u Kielu u Njemačkoj analizirali koliko se ribe može održivo uzeti iz mora do 2050. godine, pokazala je da veći dio ribe koju ulove ribari siromašnih zemalja, uglavnom s južne hemisfere, odlazi na stolove bogatih sjevernjačkih zemalja.

Rezultat je loša raspodjela: oni prvi jedu premalo ribe, odnosno unose u organizam premalo “morskih” proteina, dok ih ovi drugi unose previše, odnosno jedu ribe više nego što kao dovoljno preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija – redovno konzumiranje jedne do dviju porcija od po 150 grama ribe tjedno, što čini 11,7 kilograma po glavi godišnje, piše Slobodna Dalmacija.

Loši podaci za Hrvatsku

Što se tiče podataka za Hrvatsku, iako ne spadamo u siromašne zemlje koje sebe zakidaju ribom kako bi je više izvezli, ribe jedemo manje nego najsiromašniji. Po godišnjoj konzumaciji na začelju smo mediteranskih zemalja i ispod preporuka SZO-a. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosjek po članu kućanstva za 2014. godinu je 6,1 kg morske i slatkovodne ribe, 0,7 kg plodova mora te 0,8 kilograma konzervirane i prerađene ribe.

Inače, za više od tri milijarde ljudi riba osigurava najmanje 20 posto životinjskih proteina, no ona je prije svega važan izvor masnih kiselina i mikronutrijenata.

Unatoč tome što prelov ribe na mnogim lokacijama, ilegalni ribolov, onečišćenje mora, uništavanje staništa i klimatske promjene vode ka situaciji u kojoj bi se ribarska industrija mogla naći u ozbiljnim problemima, studija sugerira da bi 2050. mogli loviti značajno više ribe od sadašnjih stotinjak milijuna tona godišnje – čak 137 milijuna tona – ako se način upravljanja ribolovom, najkraće rečeno, značajno poboljša.

Ugrožen riblji fond u Jadranu

Hrvatska i Jadran unutar studije razmatrani su samo u okviru mediteranske cjeline, no činjenica je, kaže za Slobodnu Daniel Kanski, stručni suradnik za ribarstvo u WWF Adria, da je Jadran prelovljen – osim kad su u pitanju sitna plava riba i tuna – te da se više ribe uzgaja nego što je uhvaćeno ribe koja nije plava ili tuna.

Kanski napominje da je prošle godine u svijetu izjednačena količina ribe iz uzgoja i ulovljene, no kaže da WWF-u nije cilj sugerirati kupnju ribe iz uzgoja umjesto divlje:

“WWF želi zaštititi prirodu, ali i ljude koji žive od ribe. Uostalom, i u akvakulturi ima puno posla na dostizanju održivosti, s obzirom na to da se za jedan kilogram tune, na primjer, potroši 12 do 15 kilograma sitne plave kao riblje hrane (brašna), što se ne može smatrati dobrom raspodjelom resursa niti je održivo na dugi rok.”

WWF-ova studija, kaže na koncu Kanski, ne nudi konkretna rješenja, samo upozorava da je stanje globalnih zaliha ribe razlog za zabrinutost te da će morskih resursa nestati ako se ne promijeni način na koji ih koristimo, piše Slobodna.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr