MISLI 21. STOLJEĆA

‘MINISTRICA TJERA MLADE IZ ZEMLJE!’: Šikić skandaloznim izjavama naljutila akademsku zajednicu

Akademsku zajednicu sablaznile su izjave ministrice Nade Šikić o potrebi za visokoobrazovanim kadrovima u Hrvatskoj. Tvrde kako ne poznaje materiju i da tjera mlade iz zemlje.

Izjava ministrice rada Nade Šikić, inače doktorice znanosti s područja biomedicine i zdravlja, da “u Hrvatskoj stimuliramo visoko obrazovanje, iako znamo da ono nije nositelj razvoja” te da “količina visokoobrazovanih ni u Hrvatskoj niti igdje u svijetu nije potrebna – zbog čega smo postali zemlja s previše visokoobrazovanih” šokirala je akademsku zajednicu, piše Jutarnji list.

“Mogu reći samo jednu jedinu riječ. Glupost”, prokomentirao je kratko Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

I bivši ministar rada Mirando Mrsić zatečen je izjavom svoje nasljednice. Navodi kako je srećom na odlasku pa njezine riječi neće biti pretočene u dokument. “Ministričine riječi podcjenjuju građane i oduzimaju perspektivu mladima. Naravno da je visoko obrazovanje motor razvoja jedne zemlje, a govoriti o tome da bi trebalo ograničiti upisivanje u visokoškolske ustanove pokazuje nepoznavanje sustava. Takva teza ne donosi napredak, nego tjera mlade na odlazak iz države”, kazao je Mrsić.

Voditelj Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, strateškog dokumenta usvojenog u Saboru Neven Budak smatra kako je neozbiljno iznositi takve tvrdnje. “Čini se da ministrica zna samo za tri studija: pravo, ekonomiju i medicinu. Trebalo bi je obavijestiti da postoje i studiji u tehničkom, prirodoslovnom i biotehničkom području, a da su u svim razvijenim zemljama oni motor razvoja”, napominje dodajući da u Hrvatskoj treba promjena u strukturi obrazovanja te da treba raditi na tome da se promijeni udio pojedinih studija.

MINISTRICA ŠIKIĆ O IZJAVI ZBOG KOJE JE PROZIVAJU: ‘Naučit ću do kraja mandata sve o proračunu’

Prema riječima rektora Sveučilišta u Rijeci Pere Lučina, ministrica Šikić bi se trebala suzdržavati od takvih izjava te biti odgovorna prema onome što radi.  Osim što po strateškom planu Europa 2020. i ostalih europskih dokumenata na kojima se temelje i oni hrvatski, udio visokoobrazovnih treba povisiti do 40 posto, cilj je u sustav cjeloživotnog obrazovanja uključiti barem 10 posto ljudi na godišnjoj razini. “Hrvatska ne da nije blizu toga, nego je stoljeće udaljena”, kaže Lučin.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr