SKORO KAO GRAD SPLIT

A MOGLO NAS JE BITI 18 MILIJUNA: Hrvatska je od ’91. izgubila 209.000 stanovnika!

U Hrvatskoj je od 1991. do  2015. umrlo 209 tisuća osoba više nego što se rodilo, što je otprilike jednako populaciji Splita, drugog po veličini grada u državi.

Slobodna Dalmacija piše kako negativni utjecaji na demografska kretanja u Hrvatskoj sežu još u 15. stoljeće i prodor Osmanlija, što je zaustavilo proces stvaranja malih gradova i izgradnju cestovne infrastrukture. Pridodaju li se tome i ljudski gubici u ratovima te nekoliko valova velikih ekonomskih emigracije s ovih prostora, ne čudi stalna demografska erozija.

Radikalno povećanje starijeg stanovništva

U usporedbi s drugim europskim državama, Hrvatska je po porastu stanovništva od 1870. do 2015. na europskom začelju. A da je relativni rast stanovništva u Hrvatskoj bio kao u Finskoj, Hrvatska bi danas imala 18 milijuna stanovnika – kazao je na Festivalu znanosti u Sinju demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap.

“Posljedica je da imamo radikalno povećanje starijeg stanovništva. Tako smo 1953. u ukupnom stanovništvu imali svega sedam posto starijih od 65 godina, 2011. taj udjel se povećao na 17,9 posto, a do 2019. godine iznosit će 30 posto. To je nezaustavljivi proces, ubrzano starimo”,  kazao je Akrap.

DEMOGRAFI ŠOKIRANI SILINOM ISELJAVANJA: Već nas je manje od 4 milijuna!

Ne postoji demografska politika

“U usporednoj 2011. godini dobna skupina od 15 do 64 godine ostala je gotovo nepromijenjena, 67,1 posto, dok je porast starijih od 65 godina na 17,7 posto išao na štetu mladih do 14 godina, čiji je udjel pao na 15,2 posto. Što su uzroci tako nepovoljnih trendova? Jedna od temeljnih odrednica je iseljavanje uz prepuštanje spontanom razvoju po onoj “kako ide neka ide”. Hrvatska nema nikakve demografske politike, tek neke mjere socijalne politike”, navodio je dalje Akrap.

Niz je problema, prema Akrapu, koji pridonose toj crnoj slici: stambena problematika, nezaposlenost mladih i nesigurno zaposlenje, nagli porast atipičnog radnog vremena koje ne prate javne usluge poput, na primjer, jaslica i vrtića te slaba infrastruktura za pomoć zaposlenim roditeljima koji podižu djecu.

“Žene u Hrvatskoj rađaju sve manje djece. Izravna je to posljedica nedostatka uvjeta za podizanje djece i socijalne nesigurnosti”, zaključio je.

DEMOGRAFI UPOZORAVAJU: Zbog ovog se problema u Hrvatskoj već desetljećima rađa sve manje djece!

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr