DNO DNA

A I SVE SMO GORI: Hrvatska manje izdvaja za socijalnu zaštitu od prosjeka EU

Hrvatska sa svojih 21,6 posto BDP-a u prosjeku bitno manje izdvaja za socijalnu zaštitu nego što je prosjek 28 država Europske unije (EU), pokazuju podaci Eurostata – Europskog statističkog ureda.

Izdaci na socijalnu zaštitu u EU u razdoblju od 2011. 2014. su neznatno porasli – s 28,3 posto BDP-a 2011. na 28,7 posto BDP-a u 2014., pri čemu s 34,3 posto najviše izdvaja Francuska. Hrvatska s 21,6 posto zaostaje za prosjekom, a u odnosu na 2013. za socijalnu zaštitu je izdvajala 0,4 posto BDP-a manje.

Većina zapadnoeuropskih zemalja troši u prosjeku od 20 do 30 posto BDP-a na socijalnu zaštitu, a udio izdataka za 2014. iznosio je najmanje 30 posto BDP-a, osim u Francuskoj, i u Danskoj (33,5 posto), Finskoj (31,9 posto), Nizozemskoj (30,9 posto), Belgiji (30.3 posto), Austriji i Italiji (obje 30 posto).

Hrvatska u prosjeku izdvajanja pet srednjoeuropskih zemalja

S druge strane, izdaci za socijalnu zaštitu bili su ispod 20 posto BDP-a u Latviji (14,5 posto), Litvi (14,7 posto), Rumunjskoj (14,8 posto), Estoniji (15,1 posto), Bugarskoj i Slovačkoj (18,5 posto), Malti i Poljskoj (19 posto), Češkoj (19,7 posto) i Mađarskoj (19,9 posto).

Hrvatska se nalazi negdje oko prosjeka izdvajanja za socijalnu zaštitu pet srednjoeuropskih zemalja (Slovenija, Mađarska, Češka, Poljska i Slovačka), koje su joj najsličnije po povijesnom naslijeđu, ali i po razini razvijenosti. Veću razinu izdvajanja od Hrvatske ima Slovenija (24,1 posto), dok Češka, Poljska, Slovačka i Mađarska izdvajaju tek nešto manje od Hrvatske.

Kad se socijalni izdaci izraze u standardu kupovne moći (PPS) po stanovniku, onda manje od Hrvatske za socijalnu zaštitu izdvajaju samo Rumunjska, Bugarska i baltičke zemlje (Litva, Latvija i Estonija).

Izdaci znatno variraju među državama članicama

U 2014. izdaci za socijalnu zaštitu po glavi stanovnika izraženi u standardu kupovne moći pokazali su velike razlike među državama članicama.

Nakon Luksemburga, najviši socijalni izdaci po glavi stanovnika u EU zabilježeni su u Danskoj, Nizozemskoj i Austriji, s oko 35 do 40 posto više od EU prosjeka, a slijede Njemačka i Francuska s oko 30 posto iznad prosjeka, te i Belgija, Finska i Švedska s oko 20 posto iznad prosjeka.

Najniži izdaci po glavi stanovnika zabilježeni su u Rumunjskoj, koja je više od 70 posto ispod prosjeka EU, a slijede Bugarska i Latvija (između 65 i 70 posto ispod prosjeka).

Hrvatska najviše izdvaja za zdravstvenu skrb

Naknade za starost i naknade preživjelim uzdržavanim članovima obitelji su 2014. u EU iznosile 45,9 posto ukupnih socijalnih izdataka, a udio tih naknada u Hrvatskoj je iznosio 43,7 posto.

Najveći udio bio je u Grčkoj (65 posto), Poljskoj (60,4 posto), Italiji (58,6 posto), Portugalu (57,5 posto), Cipru (55,5 posto) i Rumunjskoj (55,1 posto), a najmanji u Irskoj (29,8 posto), Luksemburgu (37,7 posto), Njemačkoj (39,2 posto) i Belgiji (40,3 posto).

Naknade za bolest/zdravstvenu skrb i naknade za invaliditet iznosile su u prosjeku 36,5 posto ukupnih izdataka socijalnih naknada, a od svih kategorija za tu najviše izdvajaju Irska, Njemačka i Hrvatska. Hrvatska u toj kategoriji s 45,8 posto izdvaja najviše među članicama, a najmanje izdvaja Cipar.

Naknade za obitelj i djecu iznosile su u prosjeku 8,5 posto ukupnih socijalnih izdataka, za nezaposlenost 5,1 posto, a za stanovanje i socijalnu isključenost četiri posto. Hrvatska za naknade za obitelj i djecu izdvaja 7,2 posto, nezaposlenost 2,3 posto, a za stanovanje i socijalnu isključenost 1,1 posto.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr