Droga je unosan posao

Ilegalna trgovina drogom, jedan od najunosnijih poslova današnjice, svojim poslovnim zakonitostima po ničemu se ne razlikuje od ostalih grana gospodarstva i zakonitosti koje vladaju na tržištu ponude i potražnje

Globalizacija, zakoni ponude i potražnje i činjenica da je svejedno radi li se o seljaku sa Anda ili proizvođaču sintetičkih droga iz Europe, glavni interes proizvođača je smanjiti troškove proizvodnje, a postići maksimum zarade.

Već stoljećima ljudi uzimaju različite droge kao lijek ili kao dodatni stimulans. Efekti su kod svakoga drugačiji, ovisno o organizmu i mentalnom sklopu ovisnika. Međutim mentalna degeneracija je neizbježna.

Prema istraživanjima UN-a, danas u svijetu ima preko 50 milijuna ovisnika o heroinu, kokainu i sintetičkim drogama, a još jedan milijun je uključen u proizvodnju, distribuciju i prodaju droge.

U devedesetima glavni svjetski proizvođač droge bio je Peru, danas je to Kolumbija, a na trećem mjestu u svijetu u proizvodnji koke je Bolivija. Maroko je najveći svjetski proizvođač kanabisa i glavni europski dobavljač zajedno sa Libanonom. Godišnje do 2,000 tona kanabisa preko Gibraltara i Španjolske stiže u Europu. Nizozemska je glavni proizvođač sintetičkih droga. Na istoku glavni proizvođači su Afganistan, Iran i Pakistan, a afganistanska industrija opijuma je najveća na svijetu. Poznata su polja makova Ťzlatnog trokutať Burme, Laosa i Tajlanda.

Što se tiče globalne trgovine, ilegalno tržište drogom okreće milijarde dolara godišnje. Meksiko je tranzitna i distribucijska luka za većinu droga koje uđu u Ameriku, uključujući i 60 posto kokainske trgovine. Haiti su postali jedno od najznačajnijih tranzitnih područja, a na afričkom kontinentu tranzitna točka je u Nigeriji. Osim unosnog posla oružjem Iran se ne odriče svoje pozicije skretničara za tursko tržište, centralnu Aziju i Perzijski zaljev. Balkanske zemlje su tampon zona između azijskih proizvođača i europskih potrošača, prostor idealnih karakteristika – politički nestabilan, u ratu već deset godina gdje cvjeta korupcija. Što se tiče dalekog istoka od kolapsa Sovjetskog Saveza tranzitno područje centralne Azije je Kina.

Iako manje ljudi konzumira drogu no što ih puši i pije alkohol nije nimalo olakšavajuća informacija. Broj korisnika raste i danas zahvaća između 3 i 4 posto svjetske populacije. Najraširenija je uporaba kanabisa i sintetičkih droga pogotovo kod urbane mlade populacije. Heroin je u međuvremenu postao statusni simbol i stvar prestiža. Kao što postoje svjetski modni centri tako postoje i svjetski centri sa najvećim brojem konzumenata a to su London, New York, Moskva, Nairobi, Vijetnam, Miami, Tadžikistan.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr