KAKO POVEĆATI SIGURNOST

PROMETNI STRUČNJAK UPOZORAVA: Hrvatske autoceste su ‘eldorado za jurnjavu!’

U povodu zadnje tragične prometne nesreće, koja se dogodila rano jutros u Kutini i u kojoj su smrtno stradale tri osobe, javio se prometni stručnjak Željko Marušić. Nesreću je skrivio vozač koji je na autocestu ušao u pogrešnom smjeru.

“Noćna mora na autocesti su vozači koji voze u suprotnom smjeru, pojavljuju se niotkuda i kreću se cestom prema vama. Mreža naših autocesta ima svu potrebnu infrastrukturu i signalizaciju za sprječavanje takvih ekstremno opasnih situacija te je njemački vozač vozeći krivim smjerom zasigurno prekršio više prometnih propisa: ušao u traku označenu znakom zabranjenog smjera, prešao jednu ili dvije pune linije, a vjerojatno je previdio znak da vozi u suprotnom smjeru – veliku žutu ploču s ispruženim dlanom, znakom zabranjenog smjera i nazivom STOP KRIVI SMJER.

STRAVIČNA PROMETNA NESREĆA NA AUTOCESTI KOD KUTINE: Tri osobe poginule u sudaru tri auta!

Minimiziranje vožnje u pogrešnom smjeru

Nažalost, to se nigdje u svijetu ne može potpuno izbjeći niti iskorijeniti (može se minimizirati), a dvije su vrste takvih vozača. Prvi su oni koji to naprave zbog zbunjenosti, naročito ako su pod utjecajem alkohola, droga i za vožnju nedozvoljenih lijekova, odnosno starije su dobi, pa se teže orijentiraju i slabije vide. Drugi su oni koji to rade namjerno, iz ekshibicionizma ili gorih pobuda, poput samoubojstva, terorizma…

Prometna nesreća
Svi se sudari ne mogu izbjeći, ali dosta bi ih se ipak mogloFoto: Anto Magzan/Pixsell/Ilustracija

U prvom slučaju može pomoći dodatna signalizacija, iznad minimalno potrebnih standarda koje naše ceste zadovoljavaju, prvenstveno postavljanje dodatnih žutih table koje upozoravaju na krivi smjer, dodatna svjetlosnu signalizacija. Ali ni to nije dovoljno za prvu skupinu ‘wrong-way vozača’, a za drugu je beskorisno. Kako bi se, u navedenim situacijama, umanjili veliki rizici tragičnog ishoda, kakav je bio jutros, može pomoći sljedeće:

SMANJITI BRZINU NA AUTOCESTI, kako bi bilo kažnjivo i prekoračenje od 10 km/h iznad dozvoljenih 130 km/h te smanjenjem tolerancije mjerenja s deset na pet posto. Kako kinetička energija automobile raste s kvadratom brzine, smanjenjem nekažnjive brzine sa 155 na 136 km/h, ostavilo bi se znatno više vremena za reakciju i olakšalo manevriranje u svrhu sprječavanja sudara, a i sam sudar bio bi blaži.

502852232
Pasivna signalizacija nije dovoljnaFoto: Steve Zmina/Thinkstock

UVESTI INTEGRALNI VIDEONADZOR S AKTIVNOM SIGNALIZACIJOM, koji bi odmah prepoznao vozača iz suprotnog smjera te intenzivnom svjetlosnom signalizacijom upozorio nadolazeće vozače da se odmah zaustave u zaustavnoj traci te napuste vozilo i područje autoceste. Kod nas je, nažalost, propisano da se nastavi voziti zaustavnom trakom smanjenom brzinom. Ona nije ni dobra, niti preporučljiva, dapače pogibeljna je, jer vozač iz kontra smjera, vozeći mimo svake logike i sumanutom brzinom, može naletjeti bilo kojom trakom – voznom, pretjecajnom, čak i zaustavnom.

Pouka ove nesreće

Ova bi tragična nesreća trebala biti dodatni motiv za nužna unapređenja sigurnosti na autocestama. Naime, zbog manjkavosti prometnog sustava naše su autoceste, sa stopom smrtnosti od 10 poginulih na milijardu ukupno prijeđenih kilometara, više od dvostruko pogibeljnije od EU prosjeka.

U Hrvatskoj se može juriti autocestama uz najveće tolerancije brzinskog prekoračenja (izuzmemo li dionice njemačkog Autobahna bez brzinskog ograničenja), najniže kazne i najmanju izvjesnost kažnjavanja u Europskoj uniji. Po tim smo negativnim kriterijima sigurnosti autocesta među najgorim zemljama u svijetu. Posljedica je to neshvatljive i štetne kombinacije manjkavog Zakona o sigurnosti prometa na cestama, apsurdno niskih kazni za brzinska prekoračenja i višestruko manjkavog nadzora, na što kontinuirano upozoravam godinama.

prometna nesreća
Jurenje po autoputu je uobičajeno, i slabo se kažnjavaFoto: Dino Stanin/PIXSELL

Preporučene mjere

1. Na hrvatskim je autocestama dozvoljena najveća brzina od 130 km/h, a nelogičnom i štetnom odredbom Zakona o sigurnosti cestovnog prometa (čl. 54.) ne kažnjava se prekoračenje do 10 km/h. Postavlja se pitanje čemu ono služi? Stvarno je ograničenje brzine izvan naselja, dakle, 100 km/h, a na autocestama 140 km/h.
2. Na navedena realna brzinska ograničenja,pribraja se stručno neutemeljeno i neodgovorno toleriranje mjerenja brzine od 10 posto. Da apsurd bude veći, to se računa od izmjerene brzine prema dolje, umjesto od dozvoljene prema gore.

U gradu je još gore, jer se do 100 km/h tolerira 10 km/h, pa se u pješačkim zonama, s ograničenjem 30 km/h, nekažnjeno može voziti 40 (+33,3 posto), što je u većini zemalja EU strogo kažnjivo. Dakle, realnih 155,5 km/h, policijskom se tolerancijom ‘ublažava’ na 139,95 km/h (11,1 posto više od 130) i ulazi u nekažnjivo prekoračenje do 10 km/h. Takvo nerazumno ograničenje, koje ugrožava sigurnost, nepotrebno troši resurse vozila, povećava potrošnju goriva i više od 20 posto, a proporcionalno i zagađenje okoliša, verificirano je vozačima dobro poznatim stavom policije da presretači ne zaustavljaju one koji voze do 160.
3. Kazna od samo 1000 kn za prekoračenje izvan naselja od 30 do 50 km/h, uz 50-postotni popust za plaćanje odmah, iznosi samo 500 kn. Uz navedene se tolerancije hrvatskim autocestama može voziti stvarnih 200 km/h (brzinomjeri tada pokazuju oko 210) uz kaznu od 66 eura!

U Švicarskoj za takvo prekoračenje na autocestama, koje sigurnosnim značajkama nadmašuju naše, slijedi trenutno isključenje vozača i vozila iz prometa, kazna od najmanje 3000 eura i dugotrajna zabrana upravljanja svim kategorijama motornih vozila! Apsurdni ‘komplot’ propisa i mjera nadzora pretvorio je hrvatske autoceste u ‘eldorado za jurnjavu’.

prometna nesreća
U Hrvatskoj se premali razmak između vozila gotovo uopće ne kontroliraFoto: Goran Jakus/PIXSELL

4. Za razliku od većine zemalja EU, uključujući i Sloveniju, u Hrvatskoj se gotovo ne kažnjava premali razmak među vozilima, koji je pri velikim brzinama opasniji od same brzine. Tu je mjeru, još 1960-ih, sustavno počela primjenjivati Njemačka, odredbom da razmak u metrima mora biti pola brzine u km/h po brzinomjeru. Dakle, ako brzinomjer pokazuje 120 km/h treba se udaljiti 60 metara. U prometnom zakonodavstvu EU uveden je propis ‘dvije sekunde’, odnosno put koji vozilo pri toj brzini prijeđe u dvije sekunde. Pri realnih 115 km/h (kad brzinomjer pokazuje 120) to iznosi 63,9 metara.
5. Manjkav nadzor posljedica je premalog broja fiksnih kamera uz autoceste, koje čim prije, u funkciji mjerenja brzine i razmaka, treba postaviti na sve mostove i nadvožnjake. Mreža kamera, odnosno videonadzor na svim dionicama autocesta, uz kažnjavanje na naplatnim kućicama, trebao bi zamijeniti presretače. Njih bi se potom uglavnom trebalo usmjeriti na ostale sigurnosne aspekte vezane na promet autocestama.

prometna nesreća, biograd
Kazne za prekomjerenu brzinu, posebno ako se plate odmah, smiješno su maleFoto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

6. U svrhu povećanja sigurnost na autocestama te smanjenja zagađenja i buke na autocestama trebala bi se sadašnja kaznu od 500 kn za prekoračenje 10 do 30 km/h uvesti za prekoračenje do 10 km/h. Sadašnju kaznu od 1000 kn za prekoračenje od 30 do 50 km/h trebalo bi uvesti za prekoračenje od 10 do 30 km/h, uz progresivno povećanje kazne za prekoračenje od 30 do 50 km/h i više. Istodobno bi toleranciju mjerenja trebalo sniziti s deset na pet posto.
7. Preskupa cestarina, odnosno loš sustav naplate, koja tjera gospodarska i osobna vozila s autocesta, s jedne strane povećava pogibeljnost i trošenje državnih, županijskih i lokalnih cesta, izazivajući svakodnevno tisuće pogibeljnih, a prometno potpuno nepotrebnih pretjecanja. S druge, autoceste su zbog toga često prazne, što vozače potiče na prebrzu vožnju. Više prometa na autocestama izazvalo bi sigurnosno poželjna prigušenja prometa, koja otežavaju jurnjavu i demotiviraju vozače da u intervalima jure, pa naglo usporavaju. Ova je nesreća dodatan razlog i motiv da se čim prije uvede naplata putem vinjeta.
8. Radi smanjenja rizika vožnje u suprotnom smjeru, unaprijediti pasivnu signalizaciju i uvesti aktivnu, u sklopu integralnog videonadzora, s propisivanjem optimalnog, odnosno najsigurnijeg postupanja vozača koji se, ispravno vozeći, zateknu u toj situaciji

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr