Britanija se bori protiv odljeva mozgova

Osnovan je fond iz kojega će se financirati plaće znanstvenika, sveučilišnih profesora i znanstvenih asistenata novaka, te poboljšati njihovi radni uvjeti

ŤZnanje je moćť, rekao je prije, otprilike, 400 godina veliki filozof Sir Francis Bacon i tim riječima, i svojim radom, naznačio velike promjene koje će se zbiti u znanosti budućih stoljeća i njenom odnosu unutar društva. Nikad se gore navedena tvrdnja nije pokazala točnijom nego u današnje vrijeme ubrzanog napretka znanstvenih otkrića i tehnologije. Danas su SAD središte globalne moći, zlatna zemlja znanosti i privlačan dom mnogim svjetskim znanstvenicima, koji velikim dijelom svojim radom pridonose širenju američke tehnološke i političke moći. Ne postoji objektivan i opravdan razlog zašto bi svjetski znanstvenici odbijali gostoprimstvo američke vlade i znanstvenih institucija. Ne postoje više ni crne, nacionalističke, ni crvene, komunističke, ideologije u čiju bi slavu morali djelovati naoko dobrovoljno. A u novom domu nalaze sredstva i mogućnosti za rad, te primjerenu naknadu za taj rad. Mnoge se zemlje suočavaju s odljevom svojih mozgova te su sve, bar na neki način svjesne, negativnih posljedica te pojave. Ako se odljev događa jednoj Britaniji, sa snažnim znanstvenim potencijalom i tradicijom, pa što onda pričati o Hrvatskoj. Međutim, Britanija, za razliku od Hrvatske kakva je danas, može se pokušati boriti protiv odljeva. Ne govori se tu mnogo i ne stvaraju se godinama i neprestano novi projekti koji bi trebali mamiti znanstvenike da rade na moći svoje rodne zemlje. Stvari su vrlo jednostavne: veliki dio čarobne formule, dakako, kao i uvijek, čini novac.

Britanska je vlada pripremila paket od 4 milijuna funti kojim bi se trebao okrenuti smjer procesa Ťodljeva mozgovať znanstvenika koji napuštaju Britaniju, te kojim bi se preostale velikane nagovorilo da ostanu kod kuće. Prema toj shemi, plaće 50 akademika znanosti porast će na 100 000 funti godišnje. Povećanje plaća pratit će i novac za znanstvene asistente?novake i novu opremu, kao i za bolje uvjete rada.

Inicijativu je podržalo Kraljevsko društvo, a bit će financirana od Ministarstva trgovine i industrije i istraživačke udruge Wolfson Foundation, od kojih će svaki doprinijeti s 2 milijuna funti. Znanstvenici koji će se obuhvatiti projektom bit će izabrani od akademske komisije koju je utemeljilo Kraljevsko društvo te od strane istraživačkih savjeta. Jedan od sudionika projekta, rekao je da Ťto mogu biti ljudi koji su vrlo dobri znanstvenici koji su preselili u drugu zemlju, prvenstveno SAD, i koje se želi privući natrag, ili dobri znanstvenici u Britaniji koje se želi nagovoriti na ostanak.ť

Zanimljivi su, u usporedbi s Hrvatskom, podaci o primanjima britanskih znanstvenika. Trenutna minimalna plaća (dakle, loša, koja bi se slijedom ovog projekta trebala povećati) sveučilišnog profesora je od 35 000 do 40 000 funti godišnje. Projekt predviđa nadoknadu plaće do 100 000 funti, dakle, ako, recimo, netko prima 40 000 funti, od sada će primati još 60 000. Dodatni će se novac koristiti i za povećanje plaća i uvjeta rada znanstvenih asistenata novaka. 4 milijuna funti, koliko se ove godine nalazi u fondu, obnavljat će se svake godine. “Postoje izvrsni ljudi u znanosti ove zemlje, ali ako želimo ostati pri vrhu, moramo se natjecati. Stoga, moramo otkrivati i zadržati naše najbolje ljude.”

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr