Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak će u Ankari ugostiti grčkoga premijera Kiriakosa Mitsotakisa. Čelnici su poručili da se od sastanka očekuju pregovori o nastavku poboljšanja odnosa između ove dvije susjedne zemlje. Napetosti između Atene i Ankare traju, naime, godinama.
"Na nama je da smirimo odnose između dviju zemalja (…) kako bismo zajamčili da mir i spokoj zauvijek vladaju s obiju strana Egejskog mora", kazao je Erdogan za grčki list Kathimerini, dok je grčki premijer u intervjuu objavljenom u nedjelju u turskome listu Milliyet kazao: "Mi nismo neprijatelji, mi smo susjedi", dodavši kako želi "krenuti naprijed konstruktivnim putem".
Erdogan se nada kako će današnji susret "podići razinu bilateralnih odnosa na dosad neviđenu razinu" iako, napominje naš sugovornik, geopolitički analitičar Denis Avdagić, ovo je uzvratni susret od kojeg ne treba imati prevelika očekivanja. Povijesni susret između dvojice čelnika održan je, naime, u prosincu prošle godine.
"U prosincu su imali povijesni susret kada je potpisan sporazum o prijateljstvu. Po meni, onaj ključni segnemt je dogovor da se neće javno, odnosno medijski, napadati. Što u stvarnosti znači pravo smirivanje tenzija između dvije zemlje", kaže Avdagić koji to naziva "kolosalnom promjenom u odnosu Grčke i Turske".
Erdogan i Mitsotakis u prosincu su potpisali deklaraciju o "dobrosusjedskim odnosima". Unatoč tome, tenzije su ponovno porasle nakon nedavnog ponovnog otvaranja nekadašnje pravoslavne crkve Hore za muslimanske vjernike, jedne od najslavnijih bizantskih građevina u Istanbulu, što je zasmetalo grčke vlasti. Micotakis je prošloga tjedna zbog toga izrazio "snažno nezadovoljstvo". Smatra, naime, da u gradu "ne manjka džamija" i da to "nije način na koji se postupa s kulturnom baštinom". Najavio je da će od Erdogana zatražiti "poništenje odluke" o ponovnom pretvaranju pravoslavne crkve Hore ili Crkve Krista Spasitelja u polju u džamiju. "Moj posjet bit će prilika za procjenu napretka koji smo postigli posljednjih mjeseci", najavio je u nedjelju.
Međutim, ovaj "problemčić" tek je vrh sante leda nagomilanih trzavica između dvije zemlje. Tu su i problemi koji se tiču tzv. balkanske rute - migratske rute koja se odvija preko Turske prema Grčkoj - a koja ide i prema Hrvatskoj te utječe na našu, ali i na europsku političku situaciju. Zatim, problem oko nalazišta plina u Sredozemnom moru, koja potežu i problem granice između dvije zemlje - pitanje je to na koje Avdagić ne očekuje skoro rješenje.
"Granica je nešto što nije rješivo, to je nemoguće pomicati, ali vidimo da nikome nije stalo do rata. Nova stranica pokazuje da kad imate odgovorne političare sa dosta iskustva na čelu države, da se neke stvari mogu promijeniti. Erdogan je veliki populist, ali neke stvari koje su mu se dogodile - lokalni izbori, a i prijetnja na predsjedničkim izborima gdje je bio prilično blizu da padne - su mu dale do znanja da mora stabilizirati politički situaciju", kaže Avdagić.
Ono o čemu se produktivni razgovori ipak mogu nastaviti jest - trgovina. "Moguće je da se trgovinska suradnja pojača i digne na posve novu razinu", kaže Avdagić o trgovinskoj razmjeni vrijednoj gotovo šest milijardi dolara. Ipak, najvažnijim ocjenjuje promjene u komunikaciji između dva čelnika.
"Ukoliko će funkcionirati segment da se dvije zemlje ne napadaju u javnosti, to je već ogroman strateški pomak", dodaje. Avdagić uzvratni posjet ocjenjuje pozitivnim jer će on, napominje, odrediti novi put između Grčke i Turske. "Nakon toga svijet će biti malo bolje mjesto, pogotovo u Europi", zaključuje geopolitički analitičar.
POGLEDAJTE VIDEO: Erdogan produljuje autoritativnu vladavinu i u treće desetljeće: Što njegov novi mandat donosi Turskoj i šire?