Predsjednik Nicolas Maduro, prkoseći pritisku i u svojoj zemlji ali i izvana ne odustaje od formiranja ustavotvorne skupštine čiji bi članovi trebali danas biti izabrani. Nova Madurova skupština imala bi ovlasti za promjenu ustava i praktički bi time zaobišla postojeći parlament u kojem većinu ima oporba. Maduro tvrdi da je to tijelo potrebno kako bi se vratio mir u Venezuelu nakon četiri mjeseca nasilnih sukoba između vlasti i oporbe u kojima je dosad poginulo više od stotinu ljudi.
Te izbore Madurovi protivnici ocjenjuju nezakonitim i tvrde da su izbori za ustavotvornu skupštinu zapravo institucionaliziranje diktature. Oporba prosvjeduje od travnja protiv nepopularnog Madura kojega optužuje da u toj zemlji uništava ekonomiju i ruši demokraciju. Također je pozvala na bojkot i poručila da neće sudjelovati na izborima u nedjelju jer drži da se radi o prevari kojom bi se omogućilo Maduru, čiji bi mandat trebao završiti 2019., da se održi na vlasti i zaobiđe parlament i predsjedničke izbore krajem 2018. godine.
Iz straha od prosvjeda i napada na birališta kako bi se osujetilo glasovanje, vojska je danas rasporedila 232.000 vojnika.
Na neobvezujućem referendumu kojeg je početkom mjeseca organizirala oporba, 98,4 posto glasača odbilo je Madurov plan za formiranje ustavotvorne skupštine. Na referendum se odazvalo 7,1 milijun glasača, oko jedne trećine sveukupnog biračkog tijela.
Zemlja je utonula u prosvjede i nerede u travnju i od tada je u nasilju policije i prosvjednika živote izgubilo 113 ljudi. Venezuela trpi jednu od najvećih stopa inflacije u svijetu. Stanovnici su pogođeni kroničnim nedostatkom osnovnih životnih potrepština i lijekova nakon izbijanja gospodarske krize 2014. zbog pada cijena nafte.
Američki predsjednik Donald Trump optužio je Madura da je "loš vođa koji sanja da postane diktator" te je zaprijetio sankcijama ukoliko se današnji izbori održe.