PONEKAD NEMA SIMPTOMA /

Biste li znali prepoznati da imate infarkt? Liječnica za Net.hr: 'Ako osjećate ove tegobe, hitno u bolnicu!'

Image
Foto: shutterstock

Srčani udar može biti "najavljen" tjednima prije bržim umaranjem, slabom tolerancijom na opterećenje te preskakanjem srca

27.8.2022.
16:29
shutterstock
VOYO logo

Kad god vanjske temperature odu u ekstreme, bez obzira je li riječ o vrućinama ili hladnoći, srčani udari postaju tema. Temperature doista mogu utjecati na pojavu ovog opasnog stanja, no najčešće kod ljudi koji već imaju srčanožilne bolesti kao i druge faktore rizika. O njima smo porazgovarali s kardiologinjom dr. Sonjom Frančulom Zaninović koja je pojasnila kako nastaje srčani udar te što možemo učiniti da ga spriječimo.

Životne navike

„Najčešći uzrok srčanog udara je aterosklerotska bolest srca što je zapravo stvaranje plaka na stijenkama krvnih žila zbog kojeg one postaju manje prohodne i manje elastične što može spriječiti dotok krvi i kisika u srce i izazvati odumiranje tkiva srčanog mišića. U rijetkim slučajevima srčani udar može nastati zbog spazma koronarne arterije ili raslojavanja njezine stijenke, ali također i kod zloporabe određenih droga. Aterosklerotska bolest zahvaća arterije i neminovan je proces tijekom starenja organizma, ali njen tijek možemo znatno usporiti kontrolom rizičnih čimbenika koji pogoduju njezinom nastanku. Znamo da preventivnim mjerama koje uključuju zdrave životne navike možemo spriječiti 80 posto srčanožilnih bolesti, pa tako i srčanih udara. Glavni čimbenici rizika srčanog udara su povišen nereguliran krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje duhana, debljina, povećana konzumacija alkoholnih pića, stres, anksiozno-depresivni poremećaji, nasljedna sklonost te sjedilački stil života“, objašnjava dr. Frančula Zaninović. Iako možemo dugo biti svjesni loših navika, većina ne čini nužne promjene dok se ne jave ozbiljni simptomi, no liječnica upozorava da srčani udar može, nažalost, biti prva manifestacija srčanožilne bolesti te da zato mnogo puta nećemo dobiti „prethodno“ upozorenje“ dok nije prekasno. Ipak, neke promjene mogu se dogoditi tjednima prije nego nastupi srčani udar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: shutterstock

U Srbiji svakog dana od ovog tihog ubojice umre čak 13 ljudi. Otac troje djece iz Niša je prošle godine doživio infarkt, preživio je. Sad upozorava na prevenciju i odlazak na redovne kontrole kod liječnika.

Kada hitno u bolnicu

„Većinom se bolesnici tjednima prije srčanog udara žale na slabiju toleranciju tjelesnih opterećenja, brže umaranje, zaduhu ili pritisak u grudima kod hoda uzbrdo ili uz stepenice, osjećaj lupanja ili preskakanja srca. Međutim ako se te subjektivne tegobe ne prepoznaju i ne poduzme odgovarajuće liječenje, one se pogoršavaju pa osoba sve slabije podnosi i najmanji napor, bol u grudima se pojavljuje sve češće, pa i u mirovanju, što je znak da osobu treba hitno uputiti u bolnicu. Kad god se jave novi simptomi koji se nisu javljali prije, osoba se odmah treba javiti svom liječniku ili u hitnu službu nadležne bolnice kako bi se utvrdilo je li riječ o srčanoj bolesti“, ističe dr. Frančula Zaninović te naglašava simptome samog srčanog udara.

„Bol tipa težine, pritiska, stezanja,  pečenja u grudima, odnosno iza grudne kosti je tipičan simptom srčanog udara. Tipična bol je obično jaka i kontinuirana, no ponekad je ponavljajuća u vrlo kratkim intervalima te se može širiti u vrat, donju čeljust, oba ili samo lijevo rame, obje ili samo u lijevu ruku. Ponekad se bol javi u gornjem dijelu trbuha, u žličici i može biti praćena mučninom, povraćanjem, te se tada zna pogrešno zaključiti da se radi o probavnim tegobama, a ne o srčanom udaru. Osim boli, često su prisutni i drugi simptomi: pojačano znojenje, zaduha, vrtoglavica, ponekad i gubitak svijesti, osjećaj jačeg ili nepravilnog lupanja srca, tjeskoba i strah od skore smrti. Ponekad nema tipične boli u grudima, već samo u lijevoj ruci ili vratu i donjoj čeljusti“, opisuje liječnica šarolike znakove koje nikako ne treba uzeti olako te ako ih primijetimo, treba brzo potražiti liječničku pomoć.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
NIJE UVIJEK OČITO /

Prijeti li vam srčani udar? Opasnost od infarkta veća je na vrućinama: Svaki od ovih simptoma shvatite ozbiljno

Image
NIJE UVIJEK OČITO /

Prijeti li vam srčani udar? Opasnost od infarkta veća je na vrućinama: Svaki od ovih simptoma shvatite ozbiljno

Nijemi srčani udar

Treba imati na umu i da srčani udar može nastati i bez pojave boli i drugih tipičnih simptoma. Dr. Frančula Zaninović kaže da na takve „nijeme“ srčane udare otpada čak do 20 posto slučajeva, međutim oni su češći kod starijih osoba koje boluju od šećerne bolesti pa zbog nje imaju oštećenja živaca što može smanjiti njihov doživljaj boli. Osim toga, javlja se i kod žena koje su sklonije umanjivanju svojih tegoba zbog obiteljskih i poslovnih obaveza pa se ova vrsta srčanog udara otkrije pri snimanju EKG-a zbog drugih razloga, gdje se tada sasvim slučajno ustanovi postojanje ožiljka srčanog mišića. 

Kod žena se mogu javiti i atipični znakovi srčanog udara: izraziti umor, osjećaj probadanja u grudima,  bol u rukama, vratu, grlu, leđima, kratak dah, mučnina i povraćanje, vrtoglavica no ne zna se zašto nastaju ova odstupanja.

Image
Foto: shutterstock

Nastaje oštećenje zidova krvnih žila i različitim mehanizmima dolazi do razvoja aterosklerotskih naslaga.

Stres, tlak i prehrana

Hoćemo li doživjeti srčani udar, pa možda i zbog njega izgubiti život, uvelike ovisi o nama. Iako na dio čimbenika rizika ne možemo utjecati poput dobi (srčani udar se češće javlja u starijoj dobi), spola (žene su do menopauze estrogenom zaštićenije od srčanog udara no nakon menopauze su pod većim rizikom od muškaraca) i genetske sklonosti, na mnoge možemo. Ako smanjimo stres, počnemo se zdravije hraniti po tipu mediteranske prehrane te tako vrijednosti šećera i masnoća dovedemo u red, ako prestanemo pušiti, smanjimo prekomjernu težinu i redovito se krećemo barem pola sata dnevno, te reguliramo visoki tlak ako nam je povišen - značajno možemo utjecati na zdravlje krvožilnog sustava pa tako i na prevenciju srčanog udara. 

Ne treba se izlagati ni ekstremnim promjenama temperatura. Zima i ljeto nisu bezazlena godišnja doba za starije osobe i srčane bolesnike, ali i druge kronične bolesnike (one koji boluju od šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, koji puše, vode sjedilački način života) jer se tijela tih osoba teže prilagođavaju promjenama vanjske temperature i atmosferskog pritiska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oprezno na vrućini

„Pri visokim ljetnim temperaturama dolazi do proširenja krvnih žila, rad srca se ubrzava, dolazi do pojačanog znojenja i sklonosti dehidraciji. Često treba smanjiti terapiju za visok tlak, pa i diuretike zbog pada arterijskog tlaka i gubitka elektrolita i vode tijekom vrućina. Srce se dodatno opterećuje uslijed naglih promjena pri naglom ulasku u rashlađeno more, rijeku, jezero ili rashlađenu klimatiziranu prostoriju što može uzrokovati nagli spazam krvnih žila i srčani udar“, upozorava kardiologinja i savjetuje kako tijekom ljetnih vrućina treba uzimati dovoljno vode, izbjegavati prehladna pića, kao i velike razlike u temperaturi unutarnjeg i vanjskog prostora, konzumirati laganiju, kuhanu hranu te u more ili druge vode ulaziti postepeno te preferirati izlazak iz kuće ljeti u rano jutro i kasno poslijepodne.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo