Pčele na zemlji žive preko 80 milijuna godina i to u obliku u kakvom su i danas. Preživjele su mnoge nedaće koje donosi priroda pa tako i ledeno doba. To su uspjele isključivo zahvaljujući svom prirodnom nagonu za razmnožavanje zvanom rojenje.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/81e0a230-8f25-11ec-ad9b-0242ac120014/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
(Na fotografiji: Dražen Jerman)
Pčele se uglavnom roje kroz svibanj i lipanj jer roj koji izađe iz košnice mora osigurati novo stanište te hranu. Uz to, moraju osigurati i dovoljno pčela za zimovanje za što u razdoblju od kasnog proljeća ili ranog ljeta do zime imaju dovoljno vremena.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/81081762-8f25-11ec-9179-0242ac120012/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Na taj se način ponašaju i naše gradske pčele koje od milja zovemo Purgerice. Roj gradskih pčela smjesti se na neko njemu pogodno mjesto gdje prima informacije od svojih pčela izviđačica i čeka sve dok izviđačice ne nađu pogodno mjesto za život. Tada se cijeli roj diže i odlazi na to mjesto gdje formira svoje stanište. Roj koji je tek izašao iz košnice ne bira mjesto gdje će čekati već se smješta na najneobičnija mjesta i tu dolazi do problema.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/81869358-8f25-11ec-8de6-0242ac12000e/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Naime, iako prema Generalnom urbanističkom planu grada Zagreba držanje pčela nije dozvoljeno, one su ipak prisutne na mnogim površinama. Unutar Pčelarskog dežurstva provodili smo analize i došli do zaključka kojeg u svako doba možemo potkrijepiti činjenicama – u užem centru grada Zagreba bez ikakvog nadzora živi oko 500 pčelinjih zajednica. Uglavnom su smještene u šupljim stablima, u dimnjacima koji nisu u upotrebi i sličnim zapuštenim mjestima.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/80c07dbc-8f25-11ec-a5a4-0242ac120010/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Kako su u centru grada uglavnom starije zgrade, pčele najčešće imaju stanište u takozvanim međustropnim konstrukcijama. S obzirom na to da se nekada nisu radile betonske deke, već su se katovi odvajali gredama na koje se sa donje strane stavljala trstika i na nju žbuka, a sa gornje brodski pod ili slično, na fasadama između tih greda postoje otvori za ventilaciju. Ti su otvori zaštićeni metalnim mrežicama koje sprječavaju ulazak insekata i drugih životinja, ali zub vremena i neodržavanje često naprave svoje pa te mrežice istrunu. Zbog toga su takva mjesta postala izuzetno pogodno stanište za pčele.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/8132beb8-8f25-11ec-a923-0242ac12001b/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Nekada, dok nije postojalo Pčelarsko dežurstvo, ljudi bi sami prskali pčele kojekakvim sredstvima ili bi zvali dezinsekciju te na taj način rješavali problem. Moramo imati u vidu da ljude pri pojavi roja pčela često lovi panika i obuzima strah. Roj dok putuje zrakom stvarno izgleda zastrašujuće. Također valja imati na umu da nemali broj građana ima razvijenu alergiju na ubod pčela i sličnih kukaca te je njihov strah sasvim opravdan jer može imati i smrtne posljedice.
U međuvremenu je pčela postala ugrožena vrsta te je kao takva i zaštićena. Zato je osnovano Pčelarsko dežurstvo koje u 90 posto slučajeva neškodljivo uklanja pčele. Na poziv građana voditelj projekta ili jedan od koordinatora traži člana Pčelarskog dežurstva koji je najbliže mjestu pojave roja i koji je trenutno slobodan te ga šalje na intervenciju. Mi dolazimo na lokaciju najčešće u roku od sat vremena. Na siguran i neškodljiv način uklanjamo pčele, a po potrebi samo uklanjanje koordiniramo s policijom, vatrogascima i ostalim službama. U tom slučaju intervencija može potrajati i više sati. S vremenom smo usavršili pribor i alate koji su nam potrebni te sada na raspolaganju imamo i specijalne usisavače kojima intervenciju možemo odraditi u svega petnaestak minuta.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/812e3b7c-8f25-11ec-8bc0-0242ac120025/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Svi rojevi i pčelinje zajednice koji su na ovaj način uklonjeni iz grada završavaju u pčelinjacima i dobivaju svu potrebnu njegu i pomoć kako bi opstali. Jedan dio rojeva doniramo, primjerice pčelarima početnicima ili, kako je ove godine primjer, potrebitim pčelarima čije su pčele stradale od trovanja u Međimurju. Moram napomenuti da neke zajednice ostaju u gradu ako u razgovoru s građanima ustanovimo da nikome ne smetaju i nikoga ne ugrožavaju. Mislim da je to dobra praksa jer su nam pčele itekako potrebne zbog održavanja bioraznolikosti, a i pokazatelj su čistoće zraka u gradu.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/8149e746-8f25-11ec-b2c4-0242ac120015/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Rad Pčelarskog dežurstva svakako ne bi bio toliko uspješan da nemamo svesrdnu pomoć raznih već spomenutih službi kao što su policija, vatrogasci, služba 112, a nije nezanemariva ni financijska potpora koju nam putem natječaja daje Grad Zagreb za kupnju opreme. Našim dugogodišnjim radom i trudom uspjeli smo građane uvjeriti u sigurnost ovakvog uklanjanja pčela te smo nakon tolikih godina već prepoznati i rado viđeni na gradskim ulicama. Mogli bismo reći da smo od Pčelarskog dežurstva napravili svojevrstan brend. Svakako moram napomenuti da ovako ustrojenu službu nema ni jedan grad u Europi te smo po tome jedinstveni. Svi su članovi Pčelarskog dežurstva volonteri te građanima nesebično daju na raspolaganje svoje vrijeme i znanje.
Naša udruga Pčelinjak dobila je i pisanu potporu od Ministarstva poljoprivrede za organiziranje Pčelarskog dežurstva i na razini cijele Hrvatske te smo u suradnji s Konzumom i udrugom Pčelarstvo online pokrenuli projekt „Hrvatska Pčelarska Služba – 112 (SOS za pčele)“. Tim će se projektom i u drugim županijama početi pokretati, organizirati i financirati službeni uredi, timovi ljudi, zaštitna odjeća i radna oprema za sigurno uklanjanje rojeva pčela s gradskih površina. Mogu ga podržati svi kupci koji će u Konzumovim prodavaonicama, u razdoblju od 24. rujna do 11. studenog ili do isteka zaliha, moći kupiti plišanu Bubamaru Točkicu koja je simbol spomenutog humanitarnog projekta. Ona je ujedno i jedini Zumić koji se može kupiti bez sakupljenih naljepnica, po cijeni od 50 kuna te na taj način svi kupci mogu pridonijeti sigurnom uklanjanju pčela iz gradova.